U bogatim zemljama se bolesti sprečavaju, a u siromašnim se leče

Beograd, 02. Decembar 2014. PR Objave: Saopštenje -

U bogatim zemljama se bolesti spreÄavaju, a u siromaÅ¡nim se leÄe

U sklopu akcije Coca-Cola Bloggers Network Adria blogerka Maja Petrović je napisala tekst: U bogatim zemljama se bolesti sprečavaju, a u siromašnim se leče „Sramota je ostariti zbog fizičke neaktivnosti i lenjosti.“, citirala nam je Sokrata doktorka Gordana Ristić na konferenciji za štapmu povodom predstavljanja rezultata Istraživanja o prehrambenim navikama odraslog stanovništva Srbije. Gordana, tim lider istraživanja, je lekar i poslednjih 7 godina živi u Nemačkoj.

U sklopu akcije Coca-Cola Bloggers Network Adria blogerka Maja Petrović je napisala tekst:

U bogatim zemljama se bolesti sprečavaju, a u siromašnim se leče

„Sramota je ostariti zbog fizičke neaktivnosti i lenjosti.“, citirala nam je Sokrata doktorka Gordana Ristić na konferenciji za štapmu povodom predstavljanja rezultata Istraživanja o prehrambenim navikama odraslog stanovništva Srbije.  Gordana, tim lider istraživanja, je lekar i poslednjih 7 godina živi u Nemačkoj.

Ne samo da se ishranom bavi kao stručnjak i specijalista za bezbednosne standarde, već sam odmah u razgovoru primetila i da je neko ko jako voli hranu. Ova kombinacija je učinila izuzetno zanimljivim sagovornikom.

Gordana, kako ste se osećali nekon završetka istraživanja kada ste videli rezultate? Šta ste prvo pomislili? Više lično nego kao profesionalac.

Prva pomisao mi je bila da je ishrana stanovništva potpuno uslovljena ekonomskom moći. Puno ugljenih hidrata poreklom iz hleba,  peciva i krompira u kombinaciji sa puno masti iz svih mogućih izvora. Krompir se najčešće prži kako bi se povećala sitost obroka. Nema neke velike razlike u navikama izmedju sela i grada i posebno je obespokojavajuće što u seoskim sredinama preovlađuje jednolična ishrana sa veoma malo povrća i voća, a sa druge strane živimo u ubedjenju da je Srbija veliki proizvodjač povrća i voća.

Takođe, fizička neaktivnost, koja je bila deo istraživanja, je karakteristična za ekonomsku krizu i veću učestalost depresivnog raspoloženja. Očekivali smo da stanje nije ružičasto ipak se ceo tim iznenadio nalazima.

Ni mene rezultati istraživanja nisu obradovali i jasno je da ne može da postoji transfer znanja na novu generaciju, sa ovakvim navikama roditelja. Ja stalno pominjem na blogu da je vraćanjedomaćinstva s osnovama nutricionizma u škole hitno. Šta mislite o tome i da li bi to bilo dovoljno?

To bi bilo izuzetno poželjno. Navike se stiču u detinjstvu i to kako u kući, tako i u školi. Kada u tom uzrastu čujete ponovljenu istinu iz usta onih kojima najviše verujete – roditelja i nastavnika – onda to ostaje urezano u pamćenje. Ja bih čak rekla da već decu u vrtiću možemo kroz igru dosta podučiti o izboru hrane.

Društvo bi trebalo da prepozna da je pravilna ishrana jedan od stubova zdravlja stanovništva i da pokrene najrazličitije akcije vezane za navike u ishrani ka svim uzrasnim grupamai. U svakom zivotnom dobu je moguce promeniti navike u ishrani, samo je za to potreban motiv. Biti zdrav je najveći mogući motiv.

Nakon istraživanja, naredni potezi su na Ministarstvu zdravlja. Svi se nadamo novoj strategiji i aktivnostima koje će unaprediti prehrambene navike. Koliko je realno da se čeka na prve intervencije? I da se samo vi pitate, šta bi bila prva i najhitnija intervencija?

Povecati  fizičku aktivnost kod odraslih. Oni su uglavnom neaktivni, provode vecinu dana sedeći, a kretanje ne košta. Nije nam potrebna nikakva oprema, ni specijalni uslovi da bi hodali, vec samo volja.  Naučiti ih koje namirnice da biraju kako ne bi unosili previše energije i dobijali u težini. Gojaznost kod odraslih je česta i može biti praćena sa povišenjem arterijskog pritiska, masti, šećera u krvi, masom ortopedskih problema, kamenjem u žučnoj kesici, i drugim komplikacijama.  Sve ovo značajno opterećuje zdravstveni sistem pa je rad na prevenciji višestruko opravdan.

U bogatim zemljama se preveniraju bolesti, a u siromašnim se leče. To čini i ogromnu razliku u kvalitetu života izmedju razvijenih i zemalja u tranziciji.

Šta ste još saznali u ovom istraživanju, zanimljivo je, ali nije bilo vremena da se pomene na konferenciji za štampu?

Zanimljivo je bilo da su kod pitanja o suhomesnatim proizvodima koje koriste, ljudi najčešće pominjali slaninu – što je dobra vest. Očekivali smo salame i viršle. Džigerica se na žalost konzumira samo jednom mesečno. Najmanje se jede junetina koja ima najviše gvožđa – posebno u ribiću. Jedemo i previše trans masti i biljnih masti…

 

Ovde se može pročitati ceo tekst http://www.vitkigurman.com/2014/11/19/intervju-dr-gordana-ristic/



PODACI O FIRMI

Naziv: Bloggers Network
Adresa: Rajka Mamuzića 6
Grad: Novi Sad 21000
e-mail: kontakt@bloggersnetwork.org.rs
Web: www.bloggersnetwork.org.rs

Više...

POVEZANI SADRŽAJI

Zajednička izjava o završetku projekta Coca-Cola Bloggers Network Adria

Regionalni projekat Coca-Cola Bloggers Network Adria završava se nakon tri izuzetno uspešne godine... Više...

Zajednička izjava o završetku projekta Coca-Cola Bloggers Network Adria

Regionalni projekat Coca-Cola Bloggers Network Adria završava se nakon tri izuzetno uspešne godine... Više...

Zajednička izjava o završetku projekta Coca-Cola Bloggers Network Adria

Regionalni projekat Coca-Cola Bloggers Network Adria završava se nakon tri izuzetno uspešne godine... Više...

Objavite vest

USLUGE

  • Informacije o uslugama saznajte putem e-mail adrese redakcija (at) probjave.com.

Detaljnije informacije...


Zaboravili ste lozinku?   Besplatna registracija
RSS Feed RSS Feed