U Minhenu strelci nišane 42. svetsku medalju, ujedno prvu za Srbiju
Beograd, 30. Juli 2010. PR Objave: Saopštenje -
Na Šampionatu sveta u Minhenu od 29. jula do 11. avgusta, srpski strelci će pokušati da osvoje 42. medalju od 1949. kada su prvi put učestvovali na svetskim streljačkim smotrama.
Na Šampionatu sveta u Minhenu od 29. jula do 11. avgusta, srpski strelci će pokušati da osvoje 42. medalju od 1949. kada su prvi put učestvovali na svetskim streljačkim smotrama.
Ujedno, ovo je i debi streljačke reprezentacije pod imenom Srbija. U Zagrebu 2006. gađali su kao SCG.
Do sada su u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji reprezentativci FNRJ, SFRJ, SRJ, SCG osvojili 41 medalju, 12 zlatnih, 17 srebrnih i 12 bronzanih. U ovom bilansu, juniorske kategorije učestvuju sa 16 medalja, pet zlatnih, četiri srebrne i sedam bronzanih.
Najtrofejnije učešće bilo je u Finiksu u Arizoni (SAD) 1970. kada je osvojeno šest medalja (3 – 2 – 1). Po pet medalja bilo je u Milanu 1994. (2 – 2 - 1) i u Zagrebu 2006. (2 – 1 - 2).
Najuspešniji ženski strelac puškom je Desanka Perović - Pešut, koja ima na dva šampionata sveta 1970. i 1974. šest svetskih odličja - tri pojedinačna (zlato i dve srebra) i tri ekipna (dva zlata i srebro).
Najuspešniji muški strelac puškom je Stevan Pletikosić koji na dva šampionata sveta (1994. i 2006.) ima dva srebra.
Najtrofejniji ženski strelac pištoljem je Jasna Šekarić koja je na pet šampionata (1987, 1989, 1990, 1991. i 1994) osvojila pet medalja, četiri pojedinačne (tri zlata i jedno srebro) i jednu ekipnu (bronza). Jasna Šekarić je i prva naša takmičaka koja je pištoljem osvojila svetsku medalju.
Najtrofejniji muški strelac pištoljem je Andrija Zlatić koji na dva prvenstva sveta ima juniorsko zlato i seniorsko srebro. Andrija Zlatić je i prvi naš strelac koji je osvojio svetsku medalju pištoljem.
Dva puta se dogodilo da posle juniorske svetske medalje naš takmičar osvoji i seniorsku: Branislav Lončar je u Moskvi 1958. imao puškom pojednačno juniorsko srebro i ekipnu bronzu, da bi u Finiksu 1970. osvojio seniorsku ekipnu bronzu, dok je Andrija Zlatić u Barseloni 1998. bio juniorski šampion sveta MK pištoljem, a u Lahtiju 2002. seniorski vicešampion!
Najviše ekipnih medalja u ženskoj konkurenciji - četiri (tri zlata i srebro) ima sa tri šampionata sveta Mirjana Mašić – Jovović.
Najviše ekipnih trofeja u muškoj konkurenciji – pet (dva srebra i tri bronze) sa tri šampionata sveta ima Goran Maksimović.
Na zlatnim svetskim listama, Jasna Šekarić je druga po broju pojedinačnih trofeja pištoljem – četiri (tri zlata i srebro). Neprikosnovena je Marina Dobrančeva - Logvinenko (Rusija) sa devet medalja (5 - 2- 2).
Vazdušna puška za žene uvedena je na Šampionatu sveta 1970. u Finksu. Prvi ekipni šampion bila je reprezentacija Jugoslavije.
Prvi šampionat sveta puškom održan je 1897. u Lionu. Gađalo se vojničkom puškom na 300 metara.
Prvi šampionati sveta vazdušnom puškom i puškom na 50 metara - 60 metaka ležeći za muškarce, kao i puškom na 50 metara - 60 metaka ležeći za žene održani su u Vizbadenu 1966.
Prvi šampionat sveta pištoljem na 50 metara za muškarce održan je 1900. u Parizu.
Prvi šampionat sveta vazdušnim pištoljem za muškarce odžan je u Finiksu 1970.
Prvi šampionat sveta MK pištoljem za žene održan je u Vizbadenu 1966.
Prvi šampionat sveta vazdušnim pištoljem za žene održan je u Finksu 1970.
Šampionati sveta održavani su u jednom periodu i posebno za vazdušno oružje. Poslednji šampionat sveta samo vazdušnim oružjem održan je 1991. u Stavangeru. Od tada održavaju se, svake četvrte godine, samo „veliki“ šampionati sveta (juniori i seniori - MK oružje, vazdušno oružje, trčeći vepar, glineni golubovi).
Jugoslavija je bila domaćin Šampionata sveta vazdušnim oružjem 1989. u Sarajevu.