<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">
    <channel>
        <title>PRObjave.com</title>
        <description>PRObjave.com</description>
        <link>https://www.probjave.com/</link>
        <lastBuildDate>Mon, 25 May 2026 10:16:26 CEST</lastBuildDate>
        <generator>FeedCreator 1.7.2</generator>
        <image>
            <url>https://www.probjave.com/images/probjave150.jpg</url>
            <title>PRObjave.com</title>
            <link>https://www.probjave.com/</link>
            <description>PRObjave.com</description>
        </image>
        <pubDate>Mon, 25 May 2026 10:16:26 CEST</pubDate>
        <item>
            <title>Građani i kompanije sve više doniraju humanitarnu pomoć</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20220601_gradjani-i-kompanije-sve-vise-doniraju-humanitarnu-pomoc</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/8702/o/catalyst_balkans_srbija_daruje_2021_dogadjaj.jpg" alt="Građani i kompanije sve više doniraju humanitarnu pomoć" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 01. Juni 2022. / PR Objave Saopštenje - 
 U 2021. godini u Srbiji su građani i kompanije donirali 42,5 miliona evra za opšte dobro, prema istraživanju „Srbija daruje 2021" koje je sproveo Catalyst Balkans. Čak dve trećine dobrotvornih akcija su bila humanitarna davanja, prevashodno namenjena lečenju dece i odraslih, a potom za pomoć socijalno ugroženima.]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Wed, 01 Jun 2022 15:22:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20220601_gradjani-i-kompanije-sve-vise-doniraju-humanitarnu-pomoc</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p><strong>U 2021. godini u Srbiji su građani i kompanije donirali 42,5 miliona evra za op&scaron;te dobro, prema istraživanju &bdquo;Srbija daruje 2021" koje je sproveo Catalyst Balkans. </strong><strong>Čak dve trećine dobrotvornih akcija su bila humanitarna davanja, prevashodno namenjena lečenju dece i odraslih, a potom za pomoć socijalno ugroženima.</strong></p>
<p>&bdquo;Nakon 2020. godine u kojoj smo imali neverovatnu solidarnost i najvi&scaron;e zabeleženih donacija ikada, očekivali smo da će u 2021. biti veliki pad - međutim, taj pad je bio minimalan. Ako 2021. uporedimo sa pre-pandemijskim periodom i dobročinstvom u 2019. godini, imamo rast zabeležene sume od 2,3 puta", <strong>rekao je Vuk Vuković, menadžer istraživanja Catalyst Balkans</strong>.</p>
<p>Vi&scaron;e od jedne trećine dobrotvornih akcija je bilo usmereno ka <strong>zdravstvu,</strong> <strong>a građani i kompanije</strong> su jo&scaron; pružali podr&scaron;ku <strong>marginalizovanim grupama (16,9 odsto akcija), obrazovanju (12,8 odsto) i smanjenju siroma&scaron;tva (12,2 odsto)</strong>.</p>
<p>&bdquo;To je bila godina velikih i fantastičnih dobrih dela - Fondacija Budi human je prikupila 24,5 miliona evra za lečenje dece i sugrađana, Nordeus je uložio 2,5 miliona evra u pokretanje svoje fondacije za obrazovanje, a velike kompanije, neprofitne organizacije i građani su se okupili u inicijativu za doniranje hrane &bdquo;Spasimo hranu, spasimo humanost", istakao je <strong>Nathan Koeshall, direktor Catalyst Balkans</strong>.</p>
<p>Ishod kampanje &bdquo;Spasimo hranu, spasimo humanost" nije samo donirana hrana narodnim kuhinjama i ugroženima, već i set mera upućen vladi i ministarstvima koje treba da olak&scaron;aju i podstaknu davanja u ove svrhe.</p>
<p>&bdquo;Spasimo hranu, spasimo humanost" za nas nije samo kampanja, već ne&scaron;to &scaron;to je zahvaljujući doprinosu svih preraslo u pokret. Dugo neko nije uradio tako ne&scaron;to. Pokazalo se da pojedinačna akcija zaista stvara kumulativni efekat i donosi ono &scaron;to je pokret &bdquo;Spasimo hranu, spasimo humanost" uradio", izjavila je <strong>Milica Popović, menadžerka korporativnih komunikacija, Delhaize Srbija</strong>.</p>
<p>Međutim, postoje brojne dru&scaron;tvene oblasti koje zaslužuju veću podr&scaron;ku, poput ekologije, rodne ravnopravnosti, kulture i umetnosti, ili nauke.</p>
<p>Mislim da mediji i ljudi koji rade u savremenim medijima kao &scaron;to su dru&scaron;tvene mreže, sada menjaju pristup, ne samo iz želje da pomognu, već iz osećaja odgovornosti. Posebno je to promenila 2020. godina, koja je pokazala da se i manje lepim stvarima moramo baviti ozbiljno. Ono &scaron;to mi je malo krivo jeste &scaron;to ne vidim dovoljno akcija usmerenih na ekologiju, ravnopravnost, LGBT grupe, mentalno zdravlje - mislim da su to teme o kojima ćemo tek pričati. Mnogo je važno da iskoristimo Internet u te svrhe koji nam je dao glas i mogućnost da o njima govorimo mnogo dublje i sadržajnije, podelila je sa nama <strong>Branislava Antović Aleksić, novinarka, </strong><strong>osnivačica i urednica portala "Brana's Divine World"</strong><strong></strong></p>
<p>&bdquo;Ono &scaron;to je za mene bio važan momenat jeste da su ljudi koji su podržali kampanju <em>Podrži super devojčice</em> prepoznali sebe i pisali nam: Ja sam bila ta devojčica koja nije mogla da se obrazuje. Mislim da je jako važan taj momenat da nas lično pogodi neka kampanja i da želimo da doprinesemo da neko drugi ima tu mogućnost koju mi nismo imali", rekla je <strong>Jelena Memet, direktorka Aletrnativnog centra za devojke.</strong></p>
<p>Dobročinstvo u Srbiji je nesumnjivo sve važnija tema - o tome svedoči i sve če&scaron;će pisanje medija o ovoj temi. To je najbolji pokazatelj da i građani i kompanije žele da naprave pozitivnu promenu u dru&scaron;tvu. Međutim, pravi dru&scaron;tveni napredak ćemo videti kada bude manje potrebe za humanitarnim akcijama, a donacije se vi&scaron;e budu ulagale u strate&scaron;ke i razvojne projekte, zaključio je <strong>Nathan Koeshall iz Catalyst Balkans</strong>.</p>
<p><strong>Vi&scaron;e informacija je dostupno </strong><a rel="nofollow" href="https://givingbalkans.org/srbija/content/srbija-daruje-2021" target="_blnk "><strong>na linku</strong></a><strong>.</strong></p>
<p> </p>
<p><strong><span style="text-decoration: underline;">O Catalyst Balkans</span><br />Catalyst Balkans</strong> je regionalna fondacija koja pruža podatke, resurse i ve&scaron;tine za dobročinstvo neprofitnim organizacijama i dru&scaron;tveno odgovornim kompanijama Zapadnog Balkana.</p><p>Eminent Communications<br />
Serdar Janka Vukotića 2<br />
11090 Beograd<br />
Tel: +381 (0) 63 7704 876<br />
Email: emina@eminentkomunikacije.rs<br />
Web: www.eminentkomunikacije.rs
<br />Kontakt:<br />
Emina  Ferizović<br />
Funkcija: CEO<br />
Tel: +381 (0) 63 7704 876<br />
Email: emina@eminentkomunikacije.rs</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>2019. godina opravdanog optimizma - Rast plata kao deo investicionog ciklusa i poslovne stabilnosti </title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20190131_2019-godina-opravdanog-optimizma-rast-plata-kao-deo-investicionog-ciklusa-i-poslovne-stabilnosti</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/8702/o/procredit_banka1.jpg" alt="2019. godina opravdanog optimizma - Rast plata kao deo investicionog ciklusa i poslovne stabilnosti " style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 31. Januar 2019. / PR Objave Najava - 
 Rezultati istraživanja, koje je ProCredit banka u saradnji sa istraživačkom agencijom IPSOS Strategic Marketing sprovela među malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima u Srbiji, pokazuju da indeks poslovnog optimizma za 2019. godinu iznosi 60,1 odsto što znači da domaći privrednici u većem procentu imaju pozitivna očekivanja. Istraživanje pokazuje i da je indeks poslovnog optimizma preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom stabilan i iznosi 68,4 odsto.]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Thu, 31 Jan 2019 12:12:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20190131_2019-godina-opravdanog-optimizma-rast-plata-kao-deo-investicionog-ciklusa-i-poslovne-stabilnosti</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p><strong>Rezultati istraživanja, koje je ProCredit banka u saradnji sa istraživačkom agencijom IPSOS Strategic Marketing sprovela među malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima u Srbiji, pokazuju da indeks poslovnog optimizma za 2019. godinu iznosi 60,1</strong> <strong>odsto</strong> <strong>&scaron;to znači da domaći privrednici u većem procentu imaju pozitivna očekivanja. </strong>Istraživanje pokazuje i da je indeks poslovnog optimizma preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom stabilan i iznosi 68,4 odsto.</p>
<p>Prema podacima ProOptimist Indeksa, 55,7 odsto privrednika očekuje veći profit u 2019. godini, dok 71,5% preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom smatra da će im prihodi naredne godine biti veći nego u prethodnoj.</p>
<p>&bdquo;Podaci koje smo dobili istraživanjem govore o opravdanom optimizmu privrednika, &scaron;to je posebno istaknuto kod projekcije profita, obima prodaje i planiranih investicija, ali i u domenu planova za  povećanja plata.<strong> </strong>O pro&scaron;irenju investiranja vi&scaron;e razmi&scaron;ljaju veće kompanije, dok mala i srednja preduzeća ostaju fokusirana na ostvarivanje prodajnih ciljeva. U preduzećima koja sarađuju sa Nemačkom bilo je vi&scaron;e zapo&scaron;ljavanja odnosno povećanja broja zaposlenih &scaron;to se najavljuje i u 2019. godini, nego u ostalim preduzećima, gde je većinom broj zaposlenih ostao na istom nivou. Posebno je interesantan podatak koji govori o rastu plata kao pokazatelja stabilnosti," rekao je <strong>Igor Anić, član Izvr&scaron;nog odbora ProCredit banke</strong>, i dodao: &bdquo;Imajući u vidu značaj malih i srednjih predezeća na srpsku ekonomiju, ponosni smo, da smo unapređenjem svojih usluga upravo u sektoru MSPP motivisali ih na inovativne ideje i investicije, čime su oni povećali svoju konkurentnost ne samo na domaćem trži&scaron;tu. Posebno se pokazalo da se sa nemačkom privredom isplati poslovno sarađivati."</p>
<p>Raportirana svesnost o benefitima energetski efikasnih projekata je znatno vi&scaron;a nego pro&scaron;le godine i vi&scaron;e je među preduzećima koja sarađuju sa Nemačkom nego među ostalima.</p>
<p>Među ključnim problemima sa kojima se privrednici u Srbiji suočavaju su: slaba naplata potraživanja, jaka konkurencija i <strong>slaba prodaja</strong>. Kod<strong> </strong>preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom se pominju i <strong>porezi</strong> i <strong>nekvalifikovana radna snaga.</strong></p>
<p>ProOptimist indeks je istraživanje koje ProCredit banka realizuje već sedmu godinu za redom, a sve sa ciljem da javnost upozna sa očekivanjima privrednika u sektoru MSPP za narednu godinu, u pogledu poslovnih izazova i mogućnosti. Istraživanjem koje je sprovedeno  u periodu  od 7. novembra do 6. decembra 2018. godine, obuhvaćeno je 550 preduzetnika i donosioca odluka u MSPP iz različitih sektora privrede, od čega su 188 bila preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom.</p>
<p> </p>
<p><strong><span style="text-decoration: underline;">O ProCredit banci<br /></span></strong>ProCredit banka je jedina banka u Srbiji sa 100% nemačkim kapitalom. Banka je dosad u Srbiji odobrila i isplatila kredite u ukupnoj vrednosti od preko 5 milijardi evra, od čega vi&scaron;e od 85 odsto čine plasmani malim i srednjim preduzećima, preduzetnicima i poljoprivrednicima. Depozitna baza Banke prema&scaron;uje iznos od 375 miliona evra, dok ukupan broj klijenata iznosi vi&scaron;e od 250.000. Istovremeno sa podr&scaron;kom razvoju privrede, Banka poseban značaj u svom poslovanju pridaje odgovornom bankarstvu, promociji energetski efikasnih investicija i razvoju kulture &scaron;tednje među svojim klijentima. ProCredit banka je deo ProCredit grupe finansijskih institucija koje danas posluju u velikom broju zemalja &scaron;irom sveta. Akcionar ProCredit banke u Srbiji je ProCredit Holding sa sedi&scaron;tem u Frankfurtu.</p><p>Eminent Communications<br />
Serdar Janka Vukotića 2<br />
11090 Beograd<br />
Tel: +381 (0) 63 7704 876<br />
Email: emina@eminentkomunikacije.rs<br />
Web: www.eminentkomunikacije.rs
<br />Kontakt:<br />
Emina  Ferizović<br />
Funkcija: CEO<br />
Tel: +381 (0) 63 7704 876<br />
Email: emina@eminentkomunikacije.rs</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Goodyear će u svemirskoj stanici proučavati reakciju materijala</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20180810_goodyear-ce-u-svemirskoj-stanici-proucavati-reakciju-materijala</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/7768/o/gy_eagle_f1_asymmetric_3_suv___2.jpg" alt="Goodyear će u svemirskoj stanici proučavati reakciju materijala" style="float: left; margin-right: 10px;">Kranj, Slovenija, 10. Avgust 2018. / PR Objave Saopštenje - 
 Goodyear namerava da na Međunarodnoj svemirskoj stanici u drugoj polovini ove godine testira reakcije materijala koji se koriste prilikom izrade pneumatika. Rezultati bi mogli da ukažu na dodatne mogućnosti za eventualno unapređenje prianjanja pneumatika i iskorišćenosti goriva.  ]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Fri, 10 Aug 2018 16:15:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20180810_goodyear-ce-u-svemirskoj-stanici-proucavati-reakciju-materijala</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-weight: bold;">Goodyear namerava da na Međunarodnoj svemirskoj stanici u drugoj polovini ove godine testira reakcije materijala koji se koriste prilikom izrade pneumatika. Rezultati bi mogli da ukažu na dodatne mogućnosti za eventualno unapređenje prianjanja pneumatika i iskori&scaron;ćenosti goriva.  </span></p>
<p>Kranj, 7. avgust 2018. - Kompanija Goodyear Tire & Rubber Company namerava <strong>da u američkoj nacionalnoj laboratoriji, koja deluje na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS <a id="1"></a>) </strong><strong>*</strong>, u drugoj polovini ove godine sprovede <strong>testiranje komponenti pneumatika.</strong> <strong>U</strong> <strong>okruženju mikrogravitacije na svemirskoj stanici</strong> ispitivaće nastajanje <strong>jedinstvenih strukturnih oblika silike</strong> (silicijum-dioksida), koje nije moguće ostvariti na zemlji. Po&scaron;to se silika koristi kao materijal za izradu pneumatika, njene nove molekularne strukture <strong>mogle bi</strong> <strong>dovesti do bolje iskori&scaron;ćenosti goriva i drugih pobolj&scaron;anja</strong> u oblasti performansi pneumatika i zato će inženjeri i naučnici na osnovu prvih proučavanja odlučiti da li je vredno razmisliti o daljim ispitivanjima.</p>
<p>Nedavni akademski eksperimenti u uslovima mikrogravitacije, pokazali su sposobnost stvaranja jedinstvenih morfolo&scaron;kih osobina, koje bi mogle predstavljati potencijal za doprinos razvoju moćnijih proizvoda.  </p>
<p>Istraživanja su se odvijala na osnovu <strong>sporazuma sa Centrom za napredak nauke u svemiru (CASIS<a></a>) **,</strong> koji ima Nasino ovla&scaron;ćenje za upravljanje Američkom nacionalnom laboratorijom ISS. Ona kompanijama i istraživačima omogućava da <strong>na nov i jedinstven način ispitaju materijale koje koriste u svojoj proizvodnoj liniji</strong>. Kao &scaron;to je istakla direktorka za privredne inovacije u CASIS Cynthia Bouthot, Goodyear svojim planom dokazuje da u cilju pobolj&scaron;anja svoje proizvodne linije razmi&scaron;lja van ustaljenih okvira.</p>
<p>Goodyear se inače smatra <strong>pionirom inovacija u oblasti pneumatika</strong> <strong>povezanih sa svemirom</strong>, a  ponosan je <strong>na prve i jedine pneumatike</strong> <strong>na Mesecu i brojne realizovane projekte sa agencijom Nasa. </strong>To dokazuje odlučnost kompanije da za razvoj novih tehnologija, koje bi donele revolucionarne proizvode sa stvarnim prednostima za korisnika, ode i na kraj sveta - pa čak i preko sveta<strong>.</strong></p>
<p><strong><br /></strong></p>
<p id="E1924"><strong><span><span style="text-decoration: underline;">Informacije o preduzeću Goodyear Dunlop Sava Tires</span></span></strong><br />Goodyear Dunlop Sava Tires d.o.o. je jedan od vodećih proizvođača pneumatika u jugoistočnoj Evropi koji je jo&scaron; od 1998. godine deo međunarodne korporacije Goodyear. Dru&scaron;tvo Goodyear Dunlop Sava Tires, koje odlikuje certifikat "Družini prijazno podjetje" i koje je 2017. godine peti put uzastopce dobilo certifikat "Top Employer", ima oko 1.400 zaposlenih.<br />Goodyear Dunlop Sava Tires proizvodi, odnosno prodaje, pneumatike za putnička, poluteretna i teretna vozila, pneumatike za industrijske i građevinske ma&scaron;ine, pneumatike za motocikle i unutra&scaron;nje gume. Prodajni program čine pneumatici pet robnih marki: Goodyear, Dunlop, Sava, Fulda i Debica. Na&scaron;i pneumatici pružaju sigurnost i udobnost vozačima na putevima u celom svetu s obzirom da oko 80 procenata pneumatika prodajemo u evropskim i drugim zemljama putem prodajne mreže koncerna Goodyear. Za vi&scaron;e informacija o na&scaron;im pneumaticima posetite internet strane <a rel="nofollow" href="http://www.goodyear.eu/" target="_blnk ">www.goodyear.eu</a>, <a rel="nofollow" href="http://www.dunlop.eu/" target="_blnk ">www.dunlop.eu</a>,<a rel="nofollow" href="http://www.fulda.eu/" target="_blnk ">www.fulda.eu</a> i <a rel="nofollow" href="http://www.sava-tires.com/" target="_blnk ">www.sava-tires.com</a>.</p>
<p id="E1934"><strong><span style="text-decoration: underline;">Informacije o korporaciji Goodyear</span></strong><br />Goodyear je jedan od najvećih proizvođača pneumatika na svetu. Zapo&scaron;ljava oko 64 hiljada ljudi, a proizvodnju ima u 48 pogona koji se nalaze u 22 države u svetu. U svoja dva Centra za inovacije, Akron u Ohaju i Colmar-Berg u Luksemburgu, Goodyear nastoji da razvija najnaprednije proizvode i usluge koji u svojoj bran&scaron;i postavljaju standarde u tehnologiji i performansama. Za vi&scaron;e informacija o korporaciji Goodyear i njenim proizvodima posetite internet stranu <a rel="nofollow" href="http://www.goodyear.com/" target="_blnk ">www.goodyear.com</a>.</p>
<p><strong>* </strong><strong>O Američkoj nacionalnoj laboratoriji ISS</strong>: Godine 2005. Kongres SAD je u cilju da u &scaron;to većoj meri poveća njeno kori&scaron;ćenje za pobolj&scaron;anje života na Zemlji imenovao američki deo svemirske stanice za najnoviju nacionalnu laboratoriju. Pritom je podsticao saradnju različitih korisnika i nadograđivao edukaciju u oblasti nauke, tehnologije i matematičkih nauka (STEM). To jedinstveno laboratorijsko okruženje na raspolaganju je i ostalim američkim vladinim agencijama, akademicima i privatnim ustanovama. Omogućava pristup permanentnim pode&scaron;avanjima mikrogravitacije, povoljne polazne tačke na niskoj zemaljskoj orbiti i različite uslove u svemiru. Vi&scaron;e o kapacitetima Američke nacionalne laboratorije ISS u orbiti, uključujući njihove prethodne istraživačke inicijative i raspoloživu infrastrukturu, na raspolaganju je na internet stranici: <a rel="nofollow" href="http://www.spacestationresearch.com/" target="_blnk ">www.spacestationresearch.com</a></p>
<p><strong><strong>**</strong> <span style="text-decoration: underline;">O CASIS-u</span></strong>: Centar za unapređenje nauke u svemiru (CASIS) jeste neprofitna organizacija koja je izabrana da upravlja američkom nacionalnom laboratorijom ISS u cilju da uspostavi novu eru istraživanja u svemiru radi pobolj&scaron;anja života na Zemlji. CASIS u svojoj inovativnoj ulozi podstiče i posreduje u različitim istraživanjima u oblasti biolo&scaron;kih i fizičkih nauka,  daljinskog opažanja, tehnolo&scaron;kog razvoja i obrazovanja. Od 2011. godine, Američka nacionalna laboratorija ISS u svoj portfolio uključuje na stotine novih istraživačkih projekata koji obuhvataju vi&scaron;e naučnih disciplina, a sve to s ciljem da budu od koristi životu na Zemlji. CASIS sarađuje sa agencijom Nasa i njihov zajednički cilj jeste veći upliv države u oblasti trži&scaron;ta svemirske tehnologije, praćenje ove nauke prelomne za razvoj, koja na Zemlji nije moguća i iskori&scaron;ćavanje svemirske stanice za inspiraciju novih generacija.</p><p>Golin<br />
Takovska 45<br />
11000 Beograd<br />
Tel: +381 11 3391010<br />
Web: www.golin.com/rs
<br />Kontakt:<br />
Milica Šćekić<br />
Funkcija: Account Manager<br />
Email: smilica@golin.com</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Percepcija 2018. kao dobre godine za razvoj MSP sektora - Privrednici u Srbiji optimističniji ...</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20180125_percepcija-2018-kao-dobre-godine-za-razvoj-msp-sektora</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/737/o/prooptimist_2018_1.jpg" alt="Percepcija 2018. kao dobre godine za razvoj MSP sektora - Privrednici u Srbiji optimističniji ove godine" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 25. Januar 2018. / PR Objave Saopštenje - 
 Rezultati istraživanja, koje je ProCredit banka u saradnji sa istraživačkom agencijom GfK sprovela među malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima u Srbiji, pokazuju da indeks poslovnog optimizma za 2018. godinu iznosi 54,4 odsto što znači da domaći privrednici u većem procentu imaju pozitivna očekivanja od ove godine. 
Ovo istraživanje pokazuje i da je indeks poslovnog optimizma preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom porastao u odnosu na prošlu godinu, sa 63,2 na 66,2 odsto.]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Thu, 25 Jan 2018 15:35:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20180125_percepcija-2018-kao-dobre-godine-za-razvoj-msp-sektora</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p><strong>Rezultati istraživanja, koje je ProCredit banka u saradnji sa istraživačkom agencijom GfK sprovela među malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima u Srbiji, pokazuju da indeks poslovnog optimizma za 2018. godinu iznosi 54,4</strong> <strong>odsto</strong> <strong>&scaron;to znači da domaći privrednici u većem procentu imaju pozitivna očekivanja od ove godine. </strong></p>
<p>Ovo<strong> i</strong>straživanje pokazuje i da je indeks poslovnog optimizma preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom porastao u odnosu na pro&scaron;lu godinu, sa 63,2 na 66,2 odsto.</p>
<p>Prema podacima ProOptimist Indeksa, 43 odsto privrednika očekuje veći profit u 2018. godini, dok među preduzetnicima ovo uverenje deli svaki treći, a ne&scaron;to vi&scaron;e od polovine (56%) preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom smatra da će im prihodi tokom ove godine biti veći nego u prethodnoj.</p>
<p>- Ovo je istraživanje koje bi trebalo da bude smernica za državni, finansijski sektor i privredu,   zapravo za sve one koji su povezani sa poslovanjem MSPP sektora, jer na precizan način govori o raspoloženju domaćih privrednika, njihovim očekivanjima i problemima. Mi u ProCredit banci, dugoročno i intenzivno podržavamo razvoj malih i srednjih preduzeća u Srbiji, i trudimo se da značajno doprinesemo rastu domaćeg investicionog i poslovnog optimizma - rekao je  <strong>Igor Anić, član Izvr&scaron;nog odbora ProCredit banke.</strong></p>
<p><strong> </strong>Po njegovim rečima,<strong> </strong>podr&scaron;ka razvoju MSPP sektora  veoma je važna jer ovaj sektor zapo&scaron;ljava najvi&scaron;e ljudi, ali i najznačajnije doprinosi rastu domaćeg BDP.</p>
<p>- ProCredit banka nastavlja da unapređuje usluge za klijente u oblasti male i srednje privrede, uvodeći pogodnosti i inovacije koje prate trendove modernog bankarstva, jer je nesumnjivo da u MSPP sektoru postoji razvojni potencijal, naročito izvozni, &scaron;to svima u Srbiji može omogućiti bolje uslove života - istakao je Anić.</p>
<p>Kada je reč o otvaranju novih radnih mesta i povećanju zarada u sektoru MSPP, prema istraživanju,  čak 87 odsto privrednika ne planira povećanje broja zaposlenih i njihovih zarada u 2018. godini, dok 29 odsto privrednika koji sarađuju s Nemačkom to planira.</p>
<p>Među ključnim problemima sa kojima se privrednici u Srbiji suočavaju su i dalje <strong>slaba naplata potraživanja, jaka konkurencija i</strong> <strong>slaba prodaja</strong>. Kod<strong> </strong>preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom se kao veliki problemi navode i <strong>porezi</strong> <strong>i</strong> <strong>državna regulativa</strong>. <strong>  </strong></p>
<p>ProOptimist indeks je istraživanje koje ProCredit banka realizuje već &scaron;estu godinu za redom, a sve sa ciljem da javnost upozna sa očekivanjima privrednika u sektoru MSPP za narednu godinu, u pogledu poslovnih izazova i mogućnosti. Istraživanjem koje je sprovedeno krajem 2017. godine obuhvaćeno je 360 preduzetnika i donosioca odluka u MSPP iz različitih sektora privrede, od čega su 180 bila preduzeća koja sarađuju sa Nemačkom.</p>
<p> </p>
<p><strong><span style="text-decoration: underline;">O ProCredit banci<br /></span></strong>ProCredit banka je jedina banka u Srbiji sa 100% nemačkim kapitalom. Banka je dosad u Srbiji odobrila i isplatila kredite u ukupnoj vrednosti od preko 5 milijardi evra, od čega vi&scaron;e od 88 odsto čine plasmani malim i srednjim preduzećima, preduzetnicima i poljoprivrednicima. Depozitna baza Banke prema&scaron;uje iznos od 375 miliona evra, dok ukupan broj klijenata iznosi vi&scaron;e od 75.000. Istovremeno sa podr&scaron;kom razvoju privrede, Banka poseban značaj u svom poslovanju pridaje odgovornom bankarstvu, promociji energetski efikasnih investicija i razvoju kulture &scaron;tednje među svojim klijentima.<br />ProCredit banka je deo ProCredit grupe finansijskih institucija koje danas posluju u velikom broju zemalja &scaron;irom sveta. Akcionar ProCredit banke u Srbiji je ProCredit Holding sa sedi&scaron;tem u Frankfurtu.</p><p>PR Komunikacije Hill & Knowlton<br />
Ušće bb<br />
11073 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: + 381 (0)11 71 55 139<br />
Email: office@prhillandknowlton.com<br />
Web: www.prhillandknowlton.com
<br />Kontakt:<br />
Emina  Ferizović<br />
Funkcija: Account Director<br />
Email: eferizovic@prhillandknowlton.com</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Polovina Srba misli da bi autonomna vozila mogla biti predvidljivija od vozača</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20170629_polovina-srba-misli-da-bi-autonomna-vozila-mogla-biti-predvidljivija-od-vozaca</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/7768/o/goodyear_think_good_mobility_1.jpg" alt="Polovina Srba misli da bi autonomna vozila mogla biti predvidljivija od vozača" style="float: left; margin-right: 10px;">Kranj, Slovenija, 29. Juni 2017. / PR Objave Najava - 
 Kompanija Goodyear je u saradnji sa LSE (London School of Economics and Political Science) pokrenula istraživanje o mišljenjima i stavovima vozača o autonomnim vozilima (AV) budućnosti. Ovo istraživanje posmatra saobraćaj kao društveni prostor i u tom kontekstu zanimljivo je saznati da su se Srbi našli na trećem (48%) mestu u Evropi zastupajući stav da je većina saobraćajnih nesreća izazvana ljudskom greškom i da bi autonomna vozila bila bezbednija opcija...]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Thu, 29 Jun 2017 08:32:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20170629_polovina-srba-misli-da-bi-autonomna-vozila-mogla-biti-predvidljivija-od-vozaca</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Kompanija Goodyear je u saradnji sa LSE (London School of Economics and Political Science) pokrenula istraživanje o mi&scaron;ljenjima i stavovima vozača o autonomnim vozilima (AV) budućnosti. Ovo istraživanje posmatra saobraćaj kao dru&scaron;tveni prostor i u tom kontekstu zanimljivo je saznati da su se Srbi na&scaron;li na trećem (48%) mestu u Evropi zastupajući stav da je većina saobraćajnih nesreća izazvana ljudskom gre&scaron;kom i da bi autonomna vozila bila bezbednija opcija, dok ispitanici iz Poljske i Francuske dele prvo mesto (51%).</p>
<p>Istraživanje* je sprovedeno u sklopu platforme Goodyear ThinkGood Mobility, kombinacijom sociolo&scaron;kih alatki: fokus grupa u 4 zemlje i onlajn anketa u 11 zemalja sa oko 12.000 ispitanika. Obuhvaćene su teme iz sledećih oblasti: bezbednost, pona&scaron;anje u saobraćaju, udobnost, socijalizacija, kontrola, inovacija i razonoda.</p>
<p>Mi&scaron;ljenje da su formalna, odnosno pisana pravila najbitniji faktor koji utiče na pona&scaron;anje učesnika u saobraćaju, zastupa najveći procenat ispitanika iz Italije (76%), dok su se na drugom i trećem mestu na&scaron;li ispitanici iz Srbije (74%) i &Scaron;panije (70%). Formalna pravila su dovoljno detaljna i samim tim ukazuju na pona&scaron;anje vozača u svakoj situaciji u saobraćaju, smatra najveći broj ispitanika iz &Scaron;panije (77%), Italije (75%) i Srbije (72%).</p>
<p>U poređenju sa ostalim zemljama koje su učestvovale u anketi, najveći broj ispitanika iz Srbije (97%) složilo se sa konstatacijom da vozači treba da pomognu da se saobraćaj bolje odvija. Takođe, ispitanici iz Srbije (96%) smatraju da vozači treba da sarađuju međusobno. Srbi so pokazali najniži nivo slaganja sa stavom, da se nepropisno uključuju u drugu traku kada se nalaze u koloni - samo 2% njih je odgovorilo da to uvek radi, a čak 57% ispitanika je istaklo da to nikad ne radi.</p>
<p>Srbima su važna pravila o saobraćaju i smatraju da vozači moraju biti kooperativni, ali 50% njih zastupa mi&scaron;ljenje da bi autonomna vozila mogla biti predvidljivija od vozača, zbog čega su se na&scaron;li na drugom mestu u Evropi, dok se 41% slaže sa izjavom da ma&scaron;ine nemaju emocije, pa bi mogle biti bolji vozači od ljudi.</p>
<p>Na osnovu pokazatelja ovog istraživanja, zaključujemo da su ispitanici iz Srbije svesni opasnosti na putu koju najče&scaron;će izaziva ljudska gre&scaron;ka, a autonomna vozila se nameću u budućnosti kao prihvatljiva opcija u sprečavanju saobraćajnih nesreća i veće bezbednosti.</p>
<p> </p>
<p>* U istraživanju je učestvovalo 11 zemalja Evrope: &Scaron;panija, Če&scaron;ka, Nemačka,<br />Italija, Srbija, Francuska, Poljska, Belgija, Holandija, &Scaron;vedska i Velika Britanija.</p>
<p><strong><span style="text-decoration: underline;">Informacije o preduzeću Goodyear Dunlop Sava Tires </span></strong></p>
<p>Goodyear Dunlop Sava Tires d.o.o. je jedan od vodećih proizvođača pneumatika u jugoistočnoj Evropi koji je jo&scaron; od 1998. godine deo međunarodne korporacije Goodyear.  Dru&scaron;tvo Goodyear Dunlop Sava Tires, koje odlikuje certifikat "Družini prijazno podjetje" i koje je 2017. godine peti put uzastopce dobilo certifikat "Top Employer", ima oko 1.400 zaposlenih. <br /> <br />Goodyear Dunlop Sava Tires proizvodi, odnosno prodaje, pneumatike za putnička, poluteretna i teretna vozila, pneumatike za industrijske i građevinske ma&scaron;ine, pneumatike za motocikle i unutra&scaron;nje gume. Prodajni program čine pneumatici pet robnih marki: Goodyear, Dunlop, Sava, Fulda i Debica. Na&scaron;i pneumatici pružaju sigurnost i udobnost vozačima na putevima u celom svetu jer vi&scaron;e od 90 procenata pneumatika prodajemo u evropske i druge države putem prodajne mreže koncerna Goodyear. Za vi&scaron;e informacija o na&scaron;im pneumaticima posetite internet strane <strong>www.goodyear.eu</strong>,<strong> www.dunlop.eu</strong>,<strong> www.fulda.eu </strong>i<strong> www.sava-tires.com</strong>.</p>
<p><br /><strong><span style="text-decoration: underline;"> Informacije o korporaciji Goodyear</span></strong></p>
<p>Goodyear je jedan od najvećih proizvođača pneumatika na svetu. Zapo&scaron;ljava oko 66 hiljada ljudi, a proizvodnju ima u 48 pogona koji se nalaze u 21 države u svetu. U svoja dva Centra za inovacije, Akron u Ohaju i Colmar-Berg u Luksemburgu, Goodyear nastoji da razvija najnaprednije proizvode i usluge koji u svojoj bran&scaron;i postavljaju standarde u tehnologiji i performansama. Za vi&scaron;e informacija o korporaciji Goodyear i njenim proizvodima posetite internet stranu <a rel="nofollow" href="http://www.goodyear.com" target="_blnk ">www.goodyear.com</a>.</p><p>Golin<br />
Takovska 45<br />
11000 Beograd<br />
Tel: +381 11 3391010<br />
Web: www.golin.com/rs
<br />Kontakt:<br />
Milica Šćekić<br />
Funkcija: Account Manager<br />
Email: smilica@golin.com</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>GOLIN istraživanje otkriva: u bitki za relevantnost, priča o brendu nadmašuje istinu</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20170525_golin-istrazivanje-otkriva-u-bitki-za-relevantnost-prica-o-brendu-nadmasuje-istinu</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/7768/o/ceo_golina_sa_direktorima.jpg" alt="GOLIN istraživanje otkriva: u bitki za relevantnost, priča o brendu nadmašuje istinu" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 25. Maj 2017. / PR Objave Saopštenje - 
 Agencija Golin (deo IPG) objavila je svoj prvi Izveštaj o globalnoj relevantnosti, koji otkriva da u borbi za relevantnost u 2017. godini, istina ima svoj trenutak istine. Agencija je predstavila svoj prvi Izveštaj o globalnoj relevantnosti na posebnim događajima organizovanim u Čikagu, Londonu i Šangaju 23. maja.]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Thu, 25 May 2017 14:40:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20170525_golin-istrazivanje-otkriva-u-bitki-za-relevantnost-prica-o-brendu-nadmasuje-istinu</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Agencija Golin (deo IPG) objavila je svoj prvi Izve&scaron;taj o globalnoj relevantnosti, koji otkriva da u borbi za relevantnost u 2017. godini, <strong>istina ima svoj trenutak istine</strong>. Agencija je predstavila svoj prvi Izve&scaron;taj o globalnoj relevantnosti na posebnim događajima organizovanim u Čikagu, Londonu i &Scaron;angaju 23. maja.</p>
<p>Ljudi &scaron;irom sveta veruju da će njihov idealni brend biti pouzdan, dostojan poverenja (etički, moralan, iskren i istinit). Međutim, prema istraživanju agencije Golin realnost je drugačija. Kod najrelevantnijih brendova koji su proučavani, nijedan od ispitanika nije naveo idealan brend kada je u pitanju kriterijum pouzdanosti; dok ljudi upravo to traže, vodeći brendovi se ne smatraju relevantnim da to i postanu.</p>
<p>"Relevantnost je ono &scaron;to privlači, drži pažnju ljudi na ono &scaron;to brendovi imaju da kažu i navodi ih da deluju", rekao je Met Nil, ko-direktor agencije Golin. "To je ne&scaron;to na &scaron;ta mi kao marketari i komunikatori, možemo direktno da utičemo. Mi godinama proučavamo i usavr&scaron;avamo umetnost analiziranja relevantnosti, jer shvatamo da je to glavni pokazatelj brenda. Na&scaron;e istraživanje pokazuje da, <strong>uprkos tome &scaron;to su izneverene percepcije ljudi o pouzdanosti i istinitosti brendova, oni nastavljaju da kupuju proizvode i usluge tih brendova.</strong>"</p>
<p>Reč godine 2016. prema Oksfordovom rečniku je bila "post-istina". I u 2017. godini, ljudi stavljaju vrednost u drugi plan po značaju. Jedna dimenzija koja trenutno pridaje veliku relevantnost liderima u svim kategorijama je popularnost koja podrazumeva da se o brendovima govori i da ih ljudi preporučuju jedni drugima<strong>. Pričanje o brendu nadma&scaron;uje istinu.</strong> Čak 91% od najvažnijih brendova prevazilazi očekivanja ispitanika kada je u pitanju popularnost. To je deo velikog pomaka. <strong>Po&scaron;to su ljudi izgubili veru u brendove i institucije, sada traže jedni druge, pouzdane saveznike - prijatelje, članove porodice, zastupnike i influensere </strong>- da im savetima pomognu u izboru koji prave kada kupuju. Popularnost nije neozbiljna, prolazna dimenzija. Pričanje o brendu znači polaganje vere u druge ljude koji će garantovati i preporučiti vam brend.</p>
<p>Golinovo globalno istraživanje je fokusirano na tri kategorije koje utiču na milijarde života svaki dan: dru&scaron;tvene medije, lično bankarstvo i automobilsku industriju. U okviru kategorije dru&scaron;tvenih medija, istraživanje je pokazalo da ljudima nije potrebna istina; žele da se zabavljaju. Ljudi vole domaće bankarstvo vi&scaron;e od globalnog - i po&scaron;to su sve banke ispod očekivanog ideala, u ovoj kategoriji pojavila se jedinstvena relevantnost kao kriterijum. I kategorija automobilske industrije se bori da ostvari proboj relevantnosti brend lidera.</p>
<p><strong>Makro trendovi su:  </strong></p>
<ul class="unIndentedList">
<li> Dru&scaron;tveni mediji (59%) i televizija (57%) rangirani su na prvom i drugom mestu kao najvažniji izvor vesti i informacija iznad "saveta koje dobijamo od prijatelja i porodice" (45%). </li>
<li> Reči prijatelja i porodice važnije su ženama (50%) nego mu&scaron;karcima (39%) </li>
<li> Ljude privlači pragmatično i duhovito.</li>
</ul>
<p>Glavne karakteristike informacija koje su ljudi smatrali relevantnim su korisne/ praktične (54%), informativne (53%) i sme&scaron;ne (35%), koje su se na&scaron;le iznad karakteristika kao &scaron;to su inspirativne, &scaron;okantne i uzbudljive. Da biste saznali vi&scaron;e i da biste preuzeli Golinov Izve&scaron;taj o globalnoj relevantnosti iz 2017. godine, posetite <a rel="nofollow" href="golin.com" target="_blnk ">golin.com</a>. </p><p>Golin<br />
Takovska 45<br />
11000 Beograd<br />
Tel: +381 11 3391010<br />
Web: www.golin.com/rs
<br />Kontakt:<br />
Milica Šćekić<br />
Funkcija: Account Manager<br />
Email: smilica@golin.com</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Da li su evropski vozači spremni da se odreknu volana?</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20170126_da-li-su-evropski-vozaci-spremni-da-se-odreknu-volana</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/7768/o/goodyear_think_good_mobility.jpg" alt="Da li su evropski vozači spremni da se odreknu volana?" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 26. Januar 2017. / PR Objave Saopštenje - 
 Srbi lideri u Evropi kao je u pitanju činjenica da bi se osećali prijatno kao bi upotrebljavali vozila budućnosti, odnosno autonomna vozila 
Tehnologija u nastajanju nam omogućava da uđemo u auto, unesemo odrediste, zavalimo se u sedište i budemo opušteni dok se vožnja ne završi. Ovako bi mogla da izgleda budućnost kretanja autonomnim vozilima (AV), a kompanija Goodyear sada pomaže vozačima da "razmišljaju unapred" o putevima sutrašnjice.]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Thu, 26 Jan 2017 19:51:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20170126_da-li-su-evropski-vozaci-spremni-da-se-odreknu-volana</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<h3>Srbi lideri u Evropi kao je u pitanju činjenica da bi se osećali prijatno kao bi upotrebljavali vozila budućnosti, odnosno autonomna vozila</h3>
<p>Tehnologija u nastajanju nam omogućava da uđemo u auto, unesemo odrediste, zavalimo se u sedi&scaron;te i budemo opu&scaron;teni dok se vožnja ne zavr&scaron;i. Ovako bi mogla da izgleda budućnost kretanja autonomnim vozilima (AV), a kompanija Goodyear sada pomaže vozačima da "razmi&scaron;ljaju unapred" o putevima sutra&scaron;njice.</p>
<p>Kao jedan od najvećih svetskih proizvođača guma, kompanija Goodyear u saradnji sa LSE (London School of Economics and Political Science) sprovela je istraživanje o mi&scaron;ljenjima vozača o autonomnim vozilima, odnosno automobilima bez vozača. Istraživanje je sprovedeno kombinacijom sociolo&scaron;kih alatki; fokus-grupa koje su sprovedene u četiri evropske zemlje i onlajn anketa u 11 zemlja Evrope sa oko 12.000 ispitanika u sklopu platforms ThinkGood Mobility.</p>
<p>Rezultati su pokazali značajne razlike u mi&scaron;ljenjima stanovnika različitih evropskih zemalja, a u jednoj kategoriji Srbi su bili dominantni. Na pitanje da li bi se osećali prijatno prilikom upotrebe <strong>automobila bez vozača</strong>, odnosno AV umesto tradicionalnog automobila dana&scaron;njice, Srbi su dali najveći procenat pozitivnih odgovora i time zauzeli prvo mesto od 11 zemalja Evrope (28% njih bi se osećalo prijatno, a 30% njih se ne bi se osećalo prijatno). U poređenju sa ostalim zemljama Evrope koje su odgovarale na isto pitanje, &Scaron;panija je zauzela drugo, a Poljska treće mesto.</p>
<p><strong>A na pitanje kako bi se osećali da dele put sa AV-om</strong>, Srbi su zauzeli treće mesto - 28% srpskih ispitanika odgovorilo je kako bi se osećalo prijatno u ovakvoj situaciji, a 32 % njih ne bi se osećalo prijatno. Stanovnici Poljske su, odgovorima na isto pitanje, zauzeli prvo mesto.</p>
<p>Ispitanici srpske nacionalnosti su na prvom mestu, medu zemljama u kojima je sprovedena anketa, po uverenju da bi vožnja autonomnih vozila bila lak&scaron;a od upravljanja njihovim sopstvenim, sa čime se složilo njih 43%. I, možda u vezi s tim, ispitanici srpske nacionalnosti pokazali su najniži nivo nelagodnosti u slučaju da ne upravljaju svojim vozilom (samo je 56% ispitanika reklo da bi osećali nelagodnost u slučaju da nemaju kontrolu).</p>
<p>Srpski <strong>ispitanici su na trećem mestu po svojoj otvorenosti prema AV,</strong> a ovaj proračun je napravljen <strong>na osnovu odgovora u vezi sa argumentima za i protiv AV</strong>. Čak 48% Srba smatra da je najveći broj saobraćajnih nesreća prouzrokovan ljudskom gre&scaron;kom i iz tog razloga se AV smatra bezbednijom opcijom.</p>
<p>Pored toga, 50% na&scaron;ih sugrađana (čime zauzimamo drugo mesto u poređenju sa ostalim zemljama) misli da bi se AV predvidljivije pona&scaron;alo u saobraćaju za razliku od čoveka za volanom, dok se 41% složilo sa činjenicom da masine nemaju emocije, pa iz tog razloga mogu biti bolji vozači od ljudi (čime zauzimamo četvrto mesto u poređenju sa ostalim zemljama).</p>
<p>Ostale zemlje u kojima su se ispitanici visoko rangirali po pitanju slaganja sa činjenicom da masine nemaju emocije i da je to razlog zbog kog su bolji vozači od ljudi, su stanovnici Poljske, Francuske i Velike Britanije koje su zauzele prvo, drugo i treće mesto.</p>
<p>Karlos Cipoliti (Carlos Cipollitti), generalni direktor Centra za inovacije kompanije Goodyear u Luksemburgu, je iskomentarisao rezultate istraživanja: AV dolaze. Od su&scaron;tinskog značaja je razumeti kako vozači doživljavaju putovanje danas i kako po njima AV treba da se uklope. Kompanija Goodyear istražuje neke od ključnih oblasti koje oblikuju budućnost mobilnosti.</p>
<p>Nadamo se da će uvid koji ovo istraživanje pruža pomoć svim važnim zainteresovanim stranama da zajedno rade na uspe&scaron;nom uvođenju AV.</p>
<p>Istraživanje je sprovedeno u saradnji sa Londonskom &scaron;kolom ekonomije (London School of Economics and Political Science), a učestvovale su &Scaron;panija, Če&scaron;ka, Nemačka, Italija, Srbija, Francuska, Poljska, Belgija, Holandija, &Scaron;vedska i Velika Britanija.</p>
<p><strong><span style="text-decoration: underline;"><br /></span></strong></p>
<p><strong><span style="text-decoration: underline;">Informacije o preduzeću Goodyear Dunlop Sava Tires</span></strong><br />Goodyear Dunlop Sava Tires d.o.o. je jedan od vodećih proizvođača pneumatika u jugoistočnoj Evropi koji je jo&scaron; od 1998. godine deo međunarodne korporacije Goodyear. Dru&scaron;tvo Goodyear Dunlop Sava Tires, koje odlikuje certifikat "Družini prijazno podjetje" i koje je ove godine četvrti put uzastopce dobilo certifikat "Top Employer", ima oko 1.400 zaposlenih. <br />Goodyear Dunlop Sava Tires proizvodi, odnosno prodaje, pneumatike za putnička, poluteretna i teretna vozila, pneumatike za industrijske i građevinske ma&scaron;ine, pneumatike za motocikle i unutra&scaron;nje gume. Prodajni program čine pneumatici pet robnih marki: Goodyear, Dunlop, Sava, Fulda i Debica. Na&scaron;i pneumatici pružaju sigurnost i udobnost vozačima na putevima u celom svetu jer vi&scaron;e od 90 procenata pneumatika prodajemo u evropske i druge države putem prodajne mreže koncerna Goodyear. Za vi&scaron;e informacija o na&scaron;im pneumaticima posetite internet strane <a rel="nofollow" href="http://www.goodyear.eu/" target="_blnk ">www.goodyear.eu</a>, <a rel="nofollow" href="http://www.dunlop.eu/" target="_blnk ">www.dunlop.eu</a>, <a rel="nofollow" href="http://www.fulda.eu/" target="_blnk ">www.fulda.eu</a> i <a rel="nofollow" href="http://www.sava-tires.com/" target="_blnk ">www.sava-tires.com</a>.</p>
<p><strong><span><span style="text-decoration: underline;">Informacije o korporaciji Goodyear</span></span><br /></strong>Goodyear je jedan od najvećih proizvođača pneumatika na svetu. Zapo&scaron;ljava oko 66 hiljada ljudi, a proizvodnju ima u 49 pogona koji se nalaze u 22 države u svetu. U svoja dva Centra za inovacije, Akron u Ohaju i Colmar-Berg u Luksemburgu, Goodyear nastoji da razvija najnaprednije proizvode i usluge koji u svojoj bran&scaron;i postavljaju standarde u tehnologiji i performansama. Za vi&scaron;e informacija o korporaciji Goodyear i njenim proizvodima posetite internet stranu <a rel="nofollow" href="http://www.goodyear.com/" target="_blnk ">www.goodyear.com</a>.</p><p>Golin<br />
Takovska 45<br />
11000 Beograd<br />
Tel: +381 11 3391010<br />
Web: www.golin.com/rs
<br />Kontakt:<br />
Milica Šćekić<br />
Funkcija: Account Manager<br />
Email: smilica@golin.com</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Potrošači izabrali najbolje salame</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20160227_potrosaci-izabrali-najbolje-salame</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/3779/o/neoplanta_logo.jpg" alt="Potrošači izabrali najbolje salame" style="float: left; margin-right: 10px;">Novi Sad, 27. Februar 2016. / PR Objave Saopštenje - 
 Istraživanje koje je sprovela međunarodna agencija ICERTIAS pokazalo je da potrošači smatraju da Neoplanta nudi polutrajne salame najvišeg kvaliteta na domaćem tržištu. Tim povodom, kompaniji je dodeljeno prestižno priznanje QUDAL, čiju će oznaku polutrajni proizvodi Neoplante moći da nose do 2017. godine. Istraživanje je obuhvatilo 1200 ispitanika širom Srbije, koji su u pitanjima otvorenog tipa Neoplanti dodelili prvo mesto za kvalitet.]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Sat, 27 Feb 2016 12:47:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20160227_potrosaci-izabrali-najbolje-salame</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Istraživanje koje je sprovela <strong>međunarodna agencija ICERTIAS</strong> pokazalo je da potro&scaron;ači smatraju da <strong>Neoplanta</strong> nudi polutrajne salame najvi&scaron;eg kvaliteta na domaćem trži&scaron;tu. Tim povodom, kompaniji je dodeljeno prestižno priznanje <strong>QUDAL</strong>, čiju će oznaku polutrajni proizvodi Neoplante moći da nose do 2017. godine. Istraživanje je obuhvatilo 1200 ispitanika &scaron;irom Srbije, koji su u pitanjima otvorenog tipa Neoplanti dodelili prvo mesto za kvalitet.</p>
<p><strong>Direktor marketinga i razvoja u Neoplanti, Slavica Adžić</strong>, izjavila je da je priznanje dodatni podstrek za sve zaposlene u kompaniji da dosledno prate viziju Neoplante i za potro&scaron;ače pripremaju savr&scaron;ene zalogaje.</p>
<p>&bdquo;Raduje nas &scaron;to su kupci jo&scaron; jednom pokazali da prepoznaju i cene na&scaron; kvalitet. Kao lider u kategoriji polutrajnih proizvoda ne zadovoljavamo se trenutnim uspehom, već nastavljamo sa ulaganjima u inovativne tehnologije kako bismo osigurali zadovoljstvo na&scaron;ih potro&scaron;ača iz godine u godinu. Shodno tome, va&scaron;u omiljenu Pipi kobasicu od sada ćemo proizvoditi od sirovine dobijene po unapređenoj, nemačkoj, Baader tehnologiji separacije mesa. Na taj način potro&scaron;ačima pružamo proizvod savr&scaron;ene teksture, pouzdanog kvaliteta i prepoznatljivo dobrog Pipi ukusa", kaže Slavica Adžić.</p>
<p>ICERTIAS je međunarodna sertifikacijska kuća osnovana u &Scaron;vajcarskoj, sa fokusom na glas i interes potro&scaron;ača. Sa svojim sertifikacijskim programima Best Buy Award, QUDAL - QUality meDAL i Customers' Friend, ICERTIAS je prisutan u vi&scaron;e od 40 zemalja sveta na pet kontinenata. Na trži&scaron;tima na kojima je prisutan, u proseku vi&scaron;e od 70 odsto populacije ističe da bi radije kupovalo proizvode i usluge koji nose ICERTIAS sertifikacijske oznake (73 odsto potro&scaron;ača u Srbiji).</p><p>Golin-<br />
Takovska 45<br />
11000 Beograd<br />
Tel: +381 11 3391010<br />
Web: www.golin.com/rs
<br />Kontakt:<br />
Milica Šćekić<br />
Funkcija: Account Manager<br />
Email: smilica@golin.com</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Istraživanja pokazala: Agresivno ponašanje na putu ima lančani učinak</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20151203_istrazivanja-pokazala-agresivno-ponasanje-na-putu-ima-lancani-ucinak</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/3779/o/lancani_efekat_ponasanja_vozaca.jpg" alt="Istraživanja pokazala: Agresivno ponašanje na putu ima lančani učinak" style="float: left; margin-right: 10px;">Kranj, Slovenija, 03. Decembar 2015. / PR Objave Saopštenje - 
 Najnovije istraživanje LSE i Goodyeara pokazalo je da agresivna vožnja pojedinih vozača utiče na druge, da može izazvati čitav niz opasnih situacija i na kraju dovesti do saobraćajne nesreće. Agresivna vožnja može da se javi i kod vozača koji inače ne spadaju u kategoriju "problematičnih".]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Thu, 03 Dec 2015 17:37:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20151203_istrazivanja-pokazala-agresivno-ponasanje-na-putu-ima-lancani-ucinak</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p><strong>Najnovije istraživanje LSE i Goodyeara pokazalo je da agresivna vožnja pojedinih vozača utiče na druge, da može izazvati čitav niz opasnih situacija i na kraju dovesti do saobraćajne nesreće. Agresivna vožnja može da se javi i kod vozača koji inače ne spadaju u kategoriju "problematičnih". </strong></p>
<p>  Istraživanje koje su nedavno sprovele Londonska &scaron;kola ekonomije i političkih nauka (London School of Economics and Political Science) i kompanija Goodyear pokazalo je da pona&scaron;anje jednog vozača izaziva lančanu reakciju jer i drugi učesnici u saobraćaju počinju da se pona&scaron;aju na isti način. Naime, agresivna ili takmičarska vožnja, razdražuje druge vozače, koji svoj bes iskaljuju na sledećem vozaču koji im se nađe na putu. Suprotno tome, tolerantna vožnja doprinosi da sigurnost bude veća i uslovi na putu manje stresni.</p>
<p>Od svih vozača koji su učestvovali u istraživanju<a name="_ftnref1" href="#_ftn1">[1]</a>, 55 odsto je priznalo da zbog pojedinaca koji ih na putu razljute ili izazovu, kasnije iskaljuju svoj bes na nekom drugom vozaču. S druge strane, 87 odsto vozača je bilo saglasno da ih obzirnost drugog vozača stimuli&scaron;e da budu i sami uviđavni prema drugima. Većina anketiranih je istovremeno potvrdila da su im važni i izrazi zahvalnosti (ovo poslednje je bilo nevažno samo za manje od 10 procenata upitanih). Takođe, pokazalo se da agresija i ljubaznost za volanom mogu da pokrenu lanac događaja koji stvaraju ili ugodniju i sigurniju okolinu, ili pak stresne i opasne uslove za vozače.</p>
<p><strong>Svako može zbog pona&scaron;anja drugih vozača početi da vozi agresivnije  </strong></p>
<p>Istraživanje je nesumnjivo pokazalo da agresivno pona&scaron;anje na putu može da podstakne opasno pona&scaron;anje čak i kod vozača koji inače ne spadaju u kategoriju problematičnih. Pri tom je otkriven čitav spektar tipova pona&scaron;anja koji kod drugih mogu da izazovu otpor - od guranja na prometnim saobraćajnicama i vožnje tik iza drugog vozila, do neadekvatnog nagove&scaron;tavanja smera i načina menjanja voznih traka na autoputu. Važno je da vozači budu svesni koliko je snažan uticaj njihovog pona&scaron;anja na pona&scaron;anje drugih i da svojim pona&scaron;anjem mogu da pokrenu ili zaustave lančanu reakciju.</p>
<p><strong>Koja pona&scaron;anja smanjuju sigurnost u saobraćaju?</strong></p>
<ul>
<li>guranje na saobraćajnim čvori&scaron;tima</li>
<li>vožnja tik iza drugog vozila</li>
<li>neadekvatno nagove&scaron;tavanje smera daljeg kretanja</li>
<li>nepravilno menjanje voznih traka</li>
<li>"davanje lekcija" drugim učesnicima u saobraćaju</li>
<li>takmičenje sa drugim vozačima</li>
<li>psovanje učesnika u saobraćaju/kori&scaron;ćenje uvredljivih pokreta</li>
<li>zastra&scaron;ivanje</li>
</ul>
<p><strong>Kojim pona&scaron;anjima možemo da prekinemo lančanu reakciju agresivnog pona&scaron;anja na putu:</strong></p>
<ul>
<li>omogućavanje vozaču da se uključi u gust saobraćaj</li>
<li>zahvalnost za pokazanu uljudnost (kontakt očima, osmeh, gest rukom)</li>
<li>izvinjenje ako nekome smetamo  </li>
</ul>
<hr size="1" />
<p><a name="_ftn1" href="#_ftnref1">[1]</a> Istraživanje se sastojalo od fokusne grupe i intervjua sa vozačima u Velikoj Britaniji i Italiji, a izvedena je i internet anketa kojom je obuhvaćeno skoro 9000 vozača iz 15 država (Belgija, Če&scaron;ka Republika, Nemačka, Francuska, Italija, Holandija, Poljska, Rumunija, Rusija, &Scaron;vedska, Turska, Slovenija, &Scaron;panija, Velika Britanija i Austrija). Ovim istraživanjem su LSE i Goodyear želeli da prouče kako pona&scaron;anje za volanom utiče na druge vozače, kakav je odnos vozača prema drugim učesnicima u saobraćaju i koliko to utiče na riskantnu vožnju.</p>
<p> </p>
<p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Informacije o korporaciji Goodyear</strong></span><br />Goodyear  je jedan od najvećih proizvođača pneumatika na svetu. Zapo&scaron;ljava oko  67.000 ljudi, a proizvodnju ima u 50 fabrika koje se nalaze u 22 države  &scaron;irom sveta. U svoja dva Centra za inovacije, Akron u Ohaju i  Colmar-Berg u Luksemburgu, nastoji da razvija najbolje proizvode i  usluge koji u svojoj bran&scaron;i postavljaju standarde u tehnologiji i  performansama. Za vi&scaron;e informacija o korporaciji Goodyear i njenim  proizvodima posetite internet stranu <strong><a rel="nofollow" href="http://www.goodyear.com/" target="_blank">www.goodyear.com</a></strong>.</p>
<p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Informacije o LSE</strong></span><br />Londonska  &scaron;kola ekonomije i političkih nauka (LSE) je jedan od najvažnijih  univerziteta za dru&scaron;tvene nauke na svetu. LSE je specijalni univerzitet  globalnog dometa sa međunarodnim prilivom podataka. Njegova istraživanja  i predmeti nastave obuhvataju &scaron;irok spektar dru&scaron;tvenih nauka, od  ekonomskih, političkih i pravnih do sociologije, antropologije,  računovodstva i finansija. &Scaron;kola je osnovana 1895. godine i poznata je  po svojoj akademskoj odličnosti. Među dobitnicima Nobelove nagrade 16  laureata je iz redova zaposlenih u ovoj &scaron;koli ili njenih nekada&scaron;njih  studenata. &Scaron;kola se ponosi kosmopolitskim organizmom sastavljenim od oko  9500 redovnih studenata iz 140 država. LSE ima vi&scaron;e od 3000 zaposlenih  od kojih je 46 procenata iz država izvan Velike Britanije.</p><p>Golin-<br />
Takovska 45<br />
11000 Beograd<br />
Tel: +381 11 3391010<br />
Web: www.golin.com/rs
<br />Kontakt:<br />
Milica Šćekić<br />
Funkcija: Account Manager<br />
Email: smilica@golin.com</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Da li ćemo uskoro voziti automobile koji će u potpunosti biti prilagođeni našim potrebama?</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20151119_da-li-cemo-uskoro-voziti-automobile-koji-ce-u-potpunosti-biti-prilagodjeni-nasim-potrebama</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/3779/o/gy_mobilnost_1.jpg" alt="Da li ćemo uskoro voziti automobile koji će u potpunosti biti prilagođeni našim potrebama?" style="float: left; margin-right: 10px;">Kranj, Slovenija, 19. Novembar 2015. / PR Objave Saopštenje - 
 Pripadnici milenijumske generacije želeli bi da im u narednih deset godina bude omogućena kupovina automobila koji bi u potpunosti bili prilagođeni njihovim željama i potrebama, pokazalo je novo Goodyearovo istraživanje ThinkGoodMobility.
Proizvodi i usluge postaju sve više prilagođeni specifičnim željama pojedinačnog potrošača, što se manifestuje i u automobilskoj industriji. ]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Thu, 19 Nov 2015 16:08:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20151119_da-li-cemo-uskoro-voziti-automobile-koji-ce-u-potpunosti-biti-prilagodjeni-nasim-potrebama</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Pripadnici milenijumske generacije želeli bi da im u narednih deset godina bude omogućena kupovina automobila koji bi u potpunosti bili prilagođeni njihovim željama i potrebama, pokazalo je novo Goodyearovo istraživanje ThinkGoodMobility.</p>
<p><strong></strong>Proizvodi i usluge postaju sve vi&scaron;e prilagođeni specifičnim željama pojedinačnog potro&scaron;ača, &scaron;to se manifestuje i u automobilskoj industriji. Kao rezultat tog trenda, evropski studenti očekuju da će kupovina personalizovanog automobila biti moguća u narednih deset godina. Najnovije istraživanje kompanije Goodyear Dunlop Tires Europe i instituta ThinkYoung<a name="_ftnref1" href="#_ftn1">[1]</a> je pokazalo da čak 81,6% evropske milenijumske generacije<sup> </sup>očekuje automobil koji će biti specijalno prilagođen njihovim potrebama u pogledu tehnologije, trajnosti i upotrebljivosti.</p>
<p>Pripadnici milenijumske generacije najvi&scaron;e bi želeli automobile koji bi mogli u potpunosti da se prilagode njihovim individualnim ciljevima u pogledu potro&scaron;nje goriva (28,7%), njihovom ličnom stilu vožnje (19,5%) i čak njihovom raspoloženju (18,3%). Tako personalizovan automobil trebalo bi da "prepozna" njihovo raspoloženje i nivo energije, te na osnovu toga promeni muziku u automobilu ili predloži mesto za odmor.</p>
<p>Interesantan podatak do koga je istraživanje do&scaron;lo jeste da mladi uglavnom ne cene prilagođavanja koja bi igrala estetsku ulogu. Samo 7,3% milenijumske generacije želi pneumatike u boji koja bi se slagala sa bojom njihovog automobila. Pripadnici generacije koja će zavladati u budućnosti, ubeđeni su da prilagođavanja moraju biti prvenstveno funkcionalna. Time bi trajnost i sigurnost bile unapređene, ali ne na račun vi&scaron;e cene ili smanjenja nezavisnosti i privatnosti.</p>
<hr size="1" />
<p><a name="_ftn1" href="#_ftnref1">[1]</a> Istraživanje putem interneta je u ime preduzeća Goodyear vr&scaron;ila ekipa Think Young u maju i junu 2015. godine. U njemu je učestvovalo 2.500 mladih (starih od 18 do 30 godina) sa univerziteta u 12 država. U uzorku je bilo i 224 slovenačka studenta.</p>
<p> </p>
<p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Informacije o preduzeću Goodyear Dunlop Sava Tires</strong></span><br />Goodyear             Dunlop Sava Tires d.o.o. je jedan od vodećih proizvođača        pneumatika  u     jugoistočnoj Evropi. Od 2004. godine stopostotni        vlasnik  preduzeća  je    Goodyear Dunlop Tires Europe B. V. Dru&scaron;tvo        Goodyear  Dunlop Sava   Tires,   koje je ove godine drugi put   uzastopce      dobilo  certifikat "Top   Employer",   ima oko 1.400   zaposlenih.</p>
<p>Goodyear Dunlop Sava Tires proizvodi, odnosno prodaje, pneumatike za             putnička, poluteretna i teretna vozila, pneumatike za      industrijske  i       građevinske ma&scaron;ine, pneumatike za motocikle i      unutra&scaron;nje gume.     Prodajni    program čine pneumatici pet robnih      marki: Goodyear,  Dunlop,    Sava,  Fulda  i  Debica. Na&scaron;i pneumatici      pružaju sigurnost i  udobnost    vozačima  na   putevima u celom svetu      jer vi&scaron;e od 90  procenata    pneumatika  prodajemo u   evropske i   druge    države putem  prodajne mreže    koncerna  Goodyear. Za vi&scaron;e        informacija o na&scaron;im  pneumaticima posetite    internet  strane <a rel="nofollow" href="http://www.goodyear.eu/" target="_blank">www.goodyear.eu</a>, <a rel="nofollow" href="http://www.dunlop.eu/" target="_blank">www.dunlop.eu</a>, <a rel="nofollow" href="http://www.fulda.eu/" target="_blank">www.fulda.eu</a> i <a rel="nofollow" href="http://www.sava-tires.com/" target="_blank">www.sava-tires.com</a>.</p>
<p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Informacije o korporaciji Goodyear</strong></span><br />Goodyear             je jedan od najvećih proizvođača pneumatika na svetu.     Zapo&scaron;ljava     oko    67  hiljada ljudi, a proizvodnju ima u 50 pogona     koji se  nalaze  u   22    države  u svetu. U svoja dva Centra za     inovacije,  Akron u  Ohaju i      Colmar-Berg u  Luksemburgu, Goodyear     nastoji da  razvija    najnaprednije    proizvode i  usluge koji u     svojoj bran&scaron;i  postavljaju    standarde u    tehnologiji i      performansama. Za vi&scaron;e  informacija o    korporaciji Goodyear    i     njenim  proizvodima posetite  internet stranu <a rel="nofollow" href="http://www.goodyear.com/" target="_blank">www.goodyear.com</a>.</p><p>Golin-<br />
Takovska 45<br />
11000 Beograd<br />
Tel: +381 11 3391010<br />
Web: www.golin.com/rs
<br />Kontakt:<br />
Milica Šćekić<br />
Funkcija: Account Manager<br />
Email: smilica@golin.com</p>
]]></content:encoded>
        </item>
    </channel>
</rss>
