<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">
    <channel>
        <title>PRObjave.com</title>
        <description>PRObjave.com</description>
        <link>https://www.probjave.com/</link>
        <lastBuildDate>Wed, 16 Sep 2026 01:42:22 CEST</lastBuildDate>
        <generator>FeedCreator 1.7.2</generator>
        <image>
            <url>https://www.probjave.com/images/probjave150.jpg</url>
            <title>PRObjave.com</title>
            <link>https://www.probjave.com/</link>
            <description>PRObjave.com</description>
        </image>
        <pubDate>Wed, 16 Sep 2026 01:42:22 CEST</pubDate>
        <item>
            <title>Dugoročna makroekonomska perspektiva Srbije za 2011.</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110523_dugorocna-makroekonomska-perspektiva-srbije-za-2011-</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Dugoročna makroekonomska perspektiva Srbije za 2011." style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 23. Maj 2011. / PR Objave Najava - 
 Perspektiva realne ekonomije je ostala nepromenjena u odnosu na 4. kvartal. Prognoza deficita bilansa tekućih transakcija dodatno je revidirana da bi se uzeli u obzir dobri rezultati iz 1. kvartala. Kretanja inflacije u 1. kvartalu samo su potvrdila odstupanje od ciljne inflacije NBS za 2011. godinu, a NBS je odlučila i da dozvoli nominalnu apresijaciju kako bi obuzdala inflatorne pritiske.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Mon, 23 May 2011 03:30:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110523_dugorocna-makroekonomska-perspektiva-srbije-za-2011-</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Pregled kretanja<br />Perspektiva realne ekonomije je ostala nepromenjena u odnosu na 4. kvartal. Prognoza deficita bilansa tekućih transakcija dodatno je revidirana da bi se uzeli u obzir dobri rezultati iz 1. kvartala. Kretanja inflacije u 1. kvartalu samo su potvrdila odstupanje od ciljne inflacije NBS za 2011. godinu, a NBS je odlučila i da dozvoli nominalnu apresijaciju kako bi obuzdala inflatorne pritiske. Ciklus povećanja referentne stope dostigao je maksimum u zoni od 12-13%, dok i dalje predviđamo relaksaciju u drugoj polovini 2011. godine, uz blaže inflatorne pritiske. Kursni rizik se dodatno umanjio na osnovu povoljne kamatne razlike i stabilizacije perspektive kursa.<br /><br />Pregovori sa EU<br />Srbija se približila dobijanju statusa kandidata, a Evropskoj komisiji je dato zeleno svetlo da izradi mi&scaron;ljenje o Srbiji, &scaron;to je proces koji će verovatno trajati oko godinu dana. Prema najpovoljnijem scenariju, trebalo bi da Srbija dobije status kandidata do kraja 2011. godine. Program pregovora sa EU dobija na značaju približavanjem parlamentarnih izbora (negde u prvoj polovini 2012. godine).<br /><br />Realna ekonomija<br />Posle izvesnog usporavanja u 4. kvartalu (+1,7% prema 3,1% na međugodi&scaron;njem nivou u 3. kvartalu), početak 2011. godine je doneo oporavak, a blic procene ukazuju na rast BDP-a u 1. kvartalu od 3% na međugodi&scaron;njem nivou. Kratkoročni pokazatelji ukazuju na pozitivan doprinos industrijske proizvodnje (+5,6% na međugodi&scaron;njem nivou) kao i na to da je u toku jak zamah izvoza (porast od 30% na međugodi&scaron;njem nivou). Sa druge strane, ubrzanje inflacije je pogodilo kupovnu moć (u kombinaciji sa jo&scaron; uvek krhkim trži&scaron;tem rada), vraćajući realni promet u trgovini na malo u negativnu zonu, ukazujući na slabost tražnje potro&scaron;ača. Računamo na stabilan pozitivan uticaj spoljne tražnje, jer je privredna perspektiva izvoznog trži&scaron;ta i dalje prilično povoljna. Isto tako, i dalje predviđamo da će ubrzanje investicija igrati važnu ulogu u oblikovanju rasta BDP-a, gde bi odložena privatizacija Telekoma verovatno donekle opteretila tempo javnih investicija, tj. Koridora 10. Na&scaron;a procena za rast od 3% u finansijskoj 2011. godini ostajnepromenjena. Na srednji rok, glavni izazov ostaje da se održi sada&scaron;nja tranzicija ka rastu koji je vođen izvozom, tj. ubrzanje strukturnih reformi, povećanje konkurentnosti i fiskalne discipline.<br /><br />Spoljni bilans<br />Prvi kvartal je doneo solidne izvozne rezultate koji su zadržali stopu rasta iznad 30% na godi&scaron;njem nivou, podržanu rezultatima u sektorima robe za &scaron;iroku potro&scaron;nju i repromaterijala. I uvoz se oporavio, sa ubrzanjem rasta na 23% na međugodi&scaron;njem nivou, a pokretali su ga pretežno repromaterijal i investiciona dobra. S obzirom na jake rezultate iz 1. kvartala, svoju procenu deficita bilansa tekućih transakcija za 2011. godinu smo revidirali neznatno naniže, očekujući da se zaustavi negde u zoni od 7,5-8,0% BDP-a.<br />Na strani finansiranja, odložena privatizacija državnog Telekoma donosi izvesne rizike kombinaciji finansiranja, koja se vi&scaron;e oslanja na finansiranje iz duga i portfolio investicije. Ove godine predviđamo samo skroman oporavak SDI, koje će moći da pokriju manje od 50% deficita bilansa tekućih transakcija na neto bazi. Stoga bi fokus ostao na dužničkom finansiranju. Iz tog razloga kombinacija finansiranja ostaje osetljiva na globalni sentiment i spremnost za prihvatanje rizika, gde predviđamo potencijalan novi aranžman iz predostrožnosti sa MMF-om kao faktor podr&scaron;ke, a da će rizike dodatno ublažiti fiskalna razboritost. U 2011. godini očekujemo izvesno ubrzanje rasta spoljnog duga (mada će ipak ostati u jednocifrenoj zoni). Predviđa se da će se odnos spoljnog duga i BDP-a stabilizovati, mada na prilično neugodnih 75% BDP-a. Ipak, nivo deviznih rezervi i nizak udeo kratkoročnog duga idu u korist stabilnoj eksternoj poziciji.<br /><br />Cene<br />Kretanje inflacije od početka godine je zadržalo nepovoljan ton, pri čemu je inflacija snažno rasla na mesečnim nivoima i dodatno ubrzala na godi&scaron;njem nivou, približavajući se nivou od 15%, pretežno na osnovu tekućih kretanja vezanih za energetiku i hranu. Očigledno, cilj NBS je nedostižan za 2011. godinu, gde predviđamo ukupnu inflaciju od 2-3 pp iznad ciljanog koridora od 3-6%. Predviđamo da će inflacija da dostigne maksimum tokom 2. kvartala, dok očekujemo da će se pri kraju godine vratiti u jednocifrenu zonu. Snažno jačanje dinara u poslednjem periodu, u kombinaciji sa dodatnim poo&scaron;travanjem referentne stope, takođe bi trebalo da bude faktor podr&scaron;ke za ublažavanje inflacije. Osim potencijalno nestabilnih kretanja cena robe, sa potencijalnom fiskalnom relaksacijom ostaju povezani negativni rizici, tj. agresivnija povećanja plata i penzija.<br /><br />Trži&scaron;te rada<br />Rezultati oktobarske ankete o radnoj snazi pokazali su izvesnu stabilizaciju na trži&scaron;tu rada, jer je stopa nezaposlenosti ostala nepromenjena u odnosu na april i bila je 19,2% (15+). Ipak, zaposlenost je zadržala opadajuću putanju. Trži&scaron;te rada pokazuje stalnu strukturnu slabost, &scaron;to zahteva politike usmerene na povećanje uče&scaron;ća radne snage. Privredna aktivnost koja se oporavlja ukazuje na izvesnu dodatnu stabilizaciju u 2011. godini.<br /><br />Javni sektor<br />Srbija je uspe&scaron;no dovr&scaron;ila svoj stand-by aranžman povukav&scaron;i ne&scaron;to vi&scaron;e od 50% od ukupnog aranžmana vrednog 3 milijarde EUR. Verovatno je da će Srbija pokrenuti pregovore o novom, (ovog puta) aranžmanu iz predostrožnosti da bi podržala kredibilitet Vladine politike. Kao verovatnu mogućnost predviđamo da će se novi stand-by aranžman zaključiti negde u 4. kvartalu. Uz približavanje izbora, MMF bi, kao nadzorni organ, trebalo da ograniči eventualna odstupanja od srednjoročnih fiskalnih ciljeva i olak&scaron;a dalje strukturne reforme. Fiskalni rezultat za 2010. godinu se zaustavio u okvirima cilja od 4,8% BDP-a, dostižući nekih 0,3 pp manje, na osnovu donekle jačeg ostvarenja prihoda. Cilj za 2011. godinu je određen na 4% BDP-a, &scaron;to zahteva visok stepen discipline. Sa druge strane, sposobnost da se ostvare fiskalni ciljevi bi poslala snažan pozitivan signal investitorima. To bi pomoglo i da se rastući javni dug stabili&scaron;e ispod nivoa od 45% koji je određen kao maksimum. <br /><br />Monetarna politika<br />Na nedavnim sastancima o monetarnoj politici, NBS je odlučila da ide manjim koracima od po 25 bp, podižući stopu dva puta do 12,50% i dovodeći kumulativna povećanja do 450 bp od početka ciklusa povećanja referentne stope. NBS je odlučila da dozvoli izvesno poo&scaron;travanje preko deviznih kanala, toleri&scaron;ući jačanje dinara ispod praga od 100 dinara za evro i takođe ciljajući na zauzdavanje inflatornih očekivanja. Uz očekivano dostizanje maksimalne inflacije u 2. kvartalu, očekujemo da ciklus povećanja referentne stope dostigne maksimum na sada&scaron;njem nivou dvonedeljne repo stope. Solidno kretanje kursa dinara ukazuje na ugodniji položaj pa predviđamo veoma ograničenu &scaron;ansu za agresivnije poteze NBS. Vremenski plan i stepen relaksacije ostaje zavisan od brzine povratka ukupne inflacije u ciljni koridor i kretanja kursa. I NBS izgleda odlučna da se i dalje bori protiv visoke evroizacije, ciljajući na pobolj&scaron;anje delotvornosti monetarne politike.<br /><br />Kretanje kursa<br />Posle znakova stabilizacije krajem godine, i kurs je do sada zabeležio solidan rezultat u 2011. godini, vraćajući se u dvocifrenu zonu. Povoljan sentiment svetskog trži&scaron;ta snažno je podržao dinar u skora&scaron;njem periodu. NBS se odlučila da upotrebi nominalnu apresijaciju kako bi ukrotila inflatorne pritiske, &scaron;to je dovelo do manje agresivnog ciklusa povećanja referentne stope. Perspektiva ostaje nestabilna, sa rizicima u oba smera. Planirano emitovanje evroobveznica (ako bude uspe&scaron;no) i potencijalan novi aranžman iz predostrožnosti sa MMF-om bi smanjili rizike, ali najverovatnije ne pre jeseni. Kako bi se podržalo poverenje investitora, veoma je poželjno održavanje fiskalne razboritosti u predizbornom periodu. Uzimajući u obzir snažna kretanja u skora&scaron;njem periodu, ciljani koridor za 2011. godinu smo pomerili prema 95-105, gde u proseku predviđamo kurs neznatno iznad 100 dinara za evro i stalnu izrazitu nestabilnost.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Održan treći okrugli sto na temu Žene u poslovnom svetu</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110404_odrzan-treci-okrugli-sto-na-temu-zene-u-poslovnom-svetu</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Održan treći okrugli sto na temu Žene u poslovnom svetu" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 04. April 2011. / PR Objave Saopštenje - 
 Okrugli sto na temu "Žene u poslovnom svetu", održan 30. marta u beogradskom Domu omladine, predstavlja treći uspešni susret mentorki i studentkinja u okviru projekta "Podeli svoje znanje – postani mentorka".]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Mon, 04 Apr 2011 15:50:00 CEST</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110404_odrzan-treci-okrugli-sto-na-temu-zene-u-poslovnom-svetu</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Okrugli sto na temu "Žene u poslovnom svetu", održan 30. marta u beogradskom Domu omladine, predstavlja treći uspe&scaron;ni susret mentorki i studentkinja u okviru projekta "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka". Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji na ovaj način nastavljaju seriju od pet okruglih stolova koji se održavaju svakog meseca od početka godine, gde učesnice programa razmenjuju mi&scaron;ljenja i iskustva vezana za aktuelne teme od &scaron;ireg dru&scaron;tvenog značaja.</p>
<p>Op&scaron;ta ocena učesnica okruglog stola je da žene u Srbiji mogu da opstanu u poslovnom svetu, ali moraju da rizikuju kada je to potrebno, da budu ambiciozne i hrabre, uvek principijelne i spremne da se stručno usavr&scaron;avaju.</p>
<p>Silvana Tričković, članica upravnog odbora NBG Lizinga, istakla je u svom obraćanju da danas nije te&scaron;ko biti menadžer koliko je te&scaron;ko biti principijelni menadžer. "Svakom poslu treba davati lični pečat. To treba da ima cenu i ne&scaron;to je čime se ne može trgovati", poručila je Tričković mladim devojkama koje žele da se oprobaju u biznisu. Ona je istakla da nema prepreka za postojanje većeg broja žena u biznisu, upravo zbog komparativnih prednosti koje one imaju u odnosu na mu&scaron;karce, a to je - bolja emotivna podloga za dono&scaron;enje odlučnih re&scaron;enja u konfliktnim situacijama.</p>
<p>Senior partnerka revizorske kuće KPMG, Nina Bulatović, priznala je da je situacija u Srbiji za žene te&scaron;ka. Po njenim rečima, na to ukazuje i statistika jer je nezaposlenost žena veća a njihove zarade manje, iako je u njenoj firmi zaposlenost žena i mu&scaron;karaca izjednačena.<br />Mirela Jovanović, finansijska direktorka kompanije Henkel Srbija i učesnica mentorskog programa, preporučila je svim mladim devojkama da, pored stručnog, obrate posebnu pažnju i na lično usavr&scaron;avanje u najrazličitijim oblastima, rad na računarima, organizacijske sposobnosti i disciplinu.<br />Moderatorka skupa je bila Ana Firtel Vlajić, izvr&scaron;na direktorka Saveta stranih investitora (FIC).<br />Cilj projekta "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka" je da na jednom mestu okupi ugledne, uspe&scaron;ne žene iz različitih profesija koje žele da svoje znanje i iskustva prenesu mladim devojkama na početku karijere. U programu učestvuje vi&scaron;e od četrdeset mentorki, meĎu kojima su direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije Milica Delević, narodna poslanica Gordana Čomić, novinarke Antonela Riha i Brankica Stanković, glumice Mirjana Karanović i Ana Sofrenović i druge uspe&scaron;ne žene iz sveta biznisa, javnog i civilnog sektora. Dva prethodna okrugla stola, održana u januaru i februaru tekuće godine, pokazali su da ovakav način komunikacije sa mladim devojkama na početku karijere, daje vi&scaron;e nego značajne efekte i utiče na njihovo realnije percipiranje položaja i svih prepreka sa kojima se susreću uspe&scaron;ne žene u Srbiji.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Zemljotres i moguća nuklearna katastrofa</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110316_zemljotres-i-moguca-nuklearna-katastrofa</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Zemljotres i moguća nuklearna katastrofa" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 16. Mart 2011. / PR Objave Najava - 
 Ekonomske efekte na Japan je gotovo nemoguće predvideti s obzirom na kratko vreme koje je proteklo od
katastrofe. Vesti koje pristižu su kontradiktorne i nisu poznate nikakve pojedinosti u pogledu štete na infrastrukturi.
Međutim, pokušali bismo da procenimo efekte na ekonomiju, kamatne stope i valutu na osnovu nekih osnovnih
aspekata.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Wed, 16 Mar 2011 15:15:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110316_zemljotres-i-moguca-nuklearna-katastrofa</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Katastrofa u Japanu je ljudska tragedija i na kratak rok će prouzrokovati nesumnjivo negativne efekte. Iako u ovom vremenskom trenutku finansijske reperkusije po japansku privredu nije lako proceniti, moramo da analiziramo potencijalne efekte na svetsku ekonomiju i finansijska trži&scaron;ta i da pomognemo investitorima da se orijenti&scaron;u. Međutim, to se čini u izuzetno nestabilnom i te&scaron;ko predvidljivom okruženju (nuklearna pretnja).</p>
<p>Ranije teme postaju sporedne. S obzirom na dramatičnu situaciju u Japanu, ranije teme na finansijskim trži&scaron;tima kao &scaron;to su visok državni dug i arapska revolucija postale su sporedne. Međutim, ta dva pitanja su blisko povezana sa trenutnom krizom u Japanu. 1) Japan nije u prijatnoj situaciji &scaron;to se tiče njegovog duga i 2) zemljotres i posledični prekidi u isporuci energije i proizvodnji stvoriće dodatnu neizvesnost na finansijskim trži&scaron;tima uop&scaron;te.</p>
<p>Situacija će negativno uticati na ekonomski sentiment, koji je poslednjih meseci postepeno rastao. U takvim posebnim okolnostima preporučujemo selektivan pristup, pri čemu na&scaron;a alokacija sredstava za prvi kvartal 2011. godine ostaje neizmenjena do daljnjeg. Jedina promena se tiče japanskih akcija (do sada neutralno, a sada underweight).</p>
<p>Iz istorijske perspektive, situacija sa dugom u Japanu je bila napeta. Uprkos uporedivo najvi&scaron;em državnom dugu, Japan je tradicionalno sasvim dobro upravljao svojom zaduženo&scaron;ću (pogledati dole grafikon ukupnog duga po glavi stanovnika). Na domaću sferu (banke, penzijske fondove, male investitore) otpada većina kreditora na bazi obveznica. Povrh toga, Japan ima &scaron;iroko diversifikovan međunarodni portfolio obveznica (državne hartije SAD, itd). To znači da bi rekonstrukcija infrastrukture mogla da se finansira i pregrupisavanjem. Naravno, trenutna kriza će povećati državni dug Japana.</p>
<p><strong>Ekonomija, kamatne stope, obveznice i valuta </strong></p>
<p>Ekonomske efekte na Japan je gotovo nemoguće predvideti s obzirom na kratko vreme koje je proteklo od katastrofe. Vesti koje pristižu su kontradiktorne i nisu poznate nikakve pojedinosti u pogledu &scaron;tete na infrastrukturi. Međutim, poku&scaron;ali bismo da procenimo efekte na ekonomiju, kamatne stope i valutu na osnovu nekih osnovnih aspekata. Na region koji je najteže pogođen katastrofom otpada oko 7% japanskog BDP-a. Koliko brzo privreda može da se oporavi zavisiće od toga koliko brzo može da se ponovo uspostavi isporuka energije. Trenutno je nemoguće izmeriti obim &scaron;tete koja je načinjena nuklearnim elektranama. Onih 55 reaktora koji rade u Japanu pokrivaju oko 30% japanskih potreba za električnom energijom. U Fuku&scaron;imi 1 možda preti topljenje jezgra, &scaron;to bi izazvalo ga&scaron;enje &scaron;est reaktora, mada će, na srednji rok, radovi na rekonstrukciji podstaći rast japanskog BDP-a. Izvan Japana, katastrofa bi trebalo da ima samo ograničen uticaj. Japan ima trgovinski suficit, &scaron;to znači da generalno druge zemlje ne zavise od japanske privrede. Japanski izvoz će svakako biti pogođen nanetom &scaron;tetom i u određenom periodu će beležiti pad. Pad proizvodnje trebalo bi da bar delimično kompenzuju brojni proizvodni pogoni japanskih kompanija izvan zemlje. Povrh toga, i drugi proizvođači bi trebalo da budu u stanju da nadoknade potencijalne padove proizvodnje.</p>
<p>Stoga očekujemo da globalni ekonomski efekti ostanu ograničeni, pa stoga ne bi trebalo nijednu centralnu banku da navedu da promeni svoje kamatne stope. U Japanu su kamatne stope već blizu nule.</p>
<p>Rekonstrukcija &scaron;tete će bez sumnje dodatno povećati dug javnog sektora u Japanu. Međutim, kapitalni resursi Japana su značajni; zemlja decenijama izvozi kapital. To je dovelo do situacije u kojoj je Japan skupio neto sredstva u stranim hartijama od vrednosti od 1.300 milijardi USD, &scaron;to predstavlja 24% japanskog BDP-a. Stoga bi bilo moguće pokriti finansijske potrebe iz domaćih zaliha hartija od vrednosti. Međutim, to bi moglo da iziskuje povlačenje japanskog kapitala iz inostranstva. Samo na državne hartije SAD otpada 900 milijardi USD vrednosti<br />sredstava koja se drže u Japanu. To bi u najmanju ruku izazvalo privremeni pritisak na porast jena, slično kao u situaciji sa zemljotresom u Kobeu. Međutim, japanska centralna banka će verovatno intervenisati na deviznim trži&scaron;tima da bi ublažila ovu situaciju jer bi jači jen predstavljao jo&scaron; jedno opterećenje za Japan. Kao rezultat stvarnog ili očekivanog povlačenja japanskog kapitala, negativne efekte bi mogle da osete posebno hartije od vrednosti i državne obveznice SAD. Međutim, ne očekujemo velika opadanja cena. Američki dolar bi mogao da generalno depresira kao rezultat eventualne rasprodaje od strane japanskih investitora.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Bliskoistočni politički cunami još uvek nije u potpunosti uračunat u cenu</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110315_bliskoistocni-politicki-cunami-jos-uvek-nije-u-potpunosti-uracunat-u-cenu</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Bliskoistočni politički cunami još uvek nije u potpunosti uračunat u cenu" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 15. Mart 2011. / PR Objave Najava - 
 Privlačnost profila rizika prema prinosu za investitore u naftnom sektoru prošle godine je bila ograničena, i u apsolutnom smislu i u odnosu na akcije ili druge produkte. Učinak raznih produkata bio je veoma raznolik: dok su (relativno) neciklični poljoprivredni produkti i zlato zabeležili jasan porast, klasično ciklični produkti (među njima bakar, nafta, aluminijum, ugalj, kalaj i nikl) su relativno kasno uhvatili zamah koristeći povećanu spremnost investitora da preuzmu rizike.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Tue, 15 Mar 2011 06:00:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110315_bliskoistocni-politicki-cunami-jos-uvek-nije-u-potpunosti-uracunat-u-cenu</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Privlačnost profila rizika prema prinosu za investitore u naftnom sektoru pro&scaron;le godine je bila ograničena, i u apsolutnom smislu i u odnosu na akcije ili druge produkte. Učinak raznih produkata bio je veoma raznolik: dok su (relativno) neciklični poljoprivredni produkti i zlato zabeležili jasan porast, klasično ciklični produkti (među njima bakar, nafta, aluminijum, ugalj, kalaj i nikl) su relativno kasno uhvatili zamah koristeći povećanu spremnost investitora da preuzmu rizike. &Scaron;ta to znači za 2011. godinu? Očekujemo da će se poverenje u privredni oporavak odraziti u znatnom povećanju cena cikličnih produkata. Energetski sektor, koji je pro&scaron;le godine bio na poslednjem mestu po rezultatima među cikličnim sektorima, trebalo bi da se pojavi kao nesporan dobitnik u ovoj rotaciji sektora.</p>
<p><strong>Bliskoistočna previranja bi mogla da dovedu do porasta cene nafte od preko 200 USD po barelu</strong></p>
<p>"Najveći faktor nesigurnosti su politički događaji u jednom broju arapskih država. To sada jo&scaron; uvek nije u potpunosti uračunato u cenu. Ne očekujem da će se situacija smiriti u skorije vreme", analizira Ronald &Scaron;teferle, analitičar produktnih trži&scaron;ta u Erste Grupi. Pored haotične situacije u Libiji, uslovi se svakog dana pogor&scaron;avaju i u drugim značajnim zemljama proizvođačima nafte, pa se stoga ne može isključiti domino efekat. Latentne socijalne tenzije ne treba potcenjivati. Rast cene nafte podgreva nezadovoljstvo i utiče na dalji porast inflacije. Ukoliko bude daljih, čak i samo kratkotrajnih, prekida proizvodnje nafte u Libiji ili Alžiru, to bi de facto iscrpelo rezerve u Saudijskoj Arabiji. Osim toga, libijska nafta ima manji sadržaj sumpora i lak&scaron;a je od saudijske nafte, pa iz tog razloga ne može da se bez problema zameni. Saudijska Arabija nosi najveći rizik od izazivanja o&scaron;trog porasta cene nafte. Sa jedne strane, postoje sumnje da bi u najgoroj varijanti Saudijska Arabija mogla da dovoljno brzo poveća kapacitete, a sa druge strane postoji latentan rizik od blokade najvažnijih ruta za transport nafte (Hormu&scaron;kog tesnaca i Malake). Kada bi se stvorila uska grla na bilo kojoj od te dve rute, cena nafte bi porasla na vi&scaron;e od 200 USD po barelu.</p>
<p><strong>Da li će vi&scaron;e cene nafte izazvati sledeću recesiju?</strong></p>
<p>"Visoka cena nafte svakako predstavlja pretnju po privredni rast", komentari&scaron;e &Scaron;teferle. Čim cena sirove nafte po barelu trajno poraste preko 100 USD, može se pretpostaviti da će OPEC drastično povećati eksploataciju da bi se izbeglo gu&scaron;enje privrede. "Stoga smatramo da se većina rizika odnosi na porast cene nafte." Iako ponuda trži&scaron;tu jo&scaron; nije dovoljna, požar revolucije bi mogao da se dalje pro&scaron;iri i da pogura cenu nafte do novih rekordnih vrednosti, posebno u prvoj polovini godine. Analitičari Istraživačkog tima Erste Grupe u 2011. godini očekuju prosečnu cenu "brenta" od 124 USD po barelu. Op&scaron;te pravilo kaže da povećanje cene nafte od 10% snižava BDP američke privrede za oko 25 bp. Prema IEA, udeo potro&scaron;nje na naftu u 2010. godini bio je 4,1% globalnog BDP-a. Kada bi cena u 2011. godini trajno porasla preko 100 USD, koeficijent bi porastao na skoro 5%, &scaron;to predstavlja kritičan nivo za privredu. Po prosečnoj ceni od 120 USD za barel "brenta" to bi značilo 6% BDP-a, a po ceni od 150 USD udeo bi se povećao na 7,5% BDP-a. Po&scaron;to je jasno da OPEC želi da održi funkcionisanje privrede u svakom slučaju, u takvom scenariju može se pretpostaviti da bi bila povećana proizvodnja.</p>
<p><strong>Rast cena produkata u 2010. godini izazvan politikom nulte kamatne stope</strong></p>
<p>Stimulativne ekonomske mere koje su preduzele vlade i centralne banke &scaron;irom sveta i politika nulte kamatne stope gotovo globalnih razmera stajale su iza neprekidnog rasta cena produkata u 2010. godini. Stoga dalje kretanje cene nafte u velikoj meri zavisi od toga da li će Centralna banka SAD sprovesti treći program kvantitativnih olak&scaron;ica. Centralna banka SAD je mnogo puta naglasila pozitivne efekte vi&scaron;ih cena akcija. Od veće tolerancije prema riziku profitiraju i produkti. "Veoma visoka pozitivna korelacija između berze i cene nafte te&scaron;ko može da se objasni konvencionalnim modelima ponude i tražnje. Najvažniji faktor za produktne berze je verovatno postala monetarna politika", objasnio je &Scaron;teferle. Osim toga, godine pred izbore su uvek bile godine sa jasno pozitivnim tendencijama na berzama SAD. Po&scaron;to je korelacija izmeĎu akcija američkih kompanija i cene nafte snažnija nego ikada ove godine, očekuje se da ambijent za cene nafte bude pozitivan.</p>
<p><strong>Maksimum eksploatacije nafte staviće u prvi plan gas od &scaron;kriljca, koji će se eksploatisati u Poljskoj i Ukrajini</strong></p>
<p>"Uskoro ćemo kod konvencionalne nafte dostići maksimum eksploatacije", objasnio je &Scaron;teferle. "Nema sumnje da diskusije o maksimumu eksploatacije nafte predstavljaju vi&scaron;e od pukog &scaron;irenja panike." 64 zemlje su već dostigle svoj održivi maksimum eksploatacije nafte. Po viĎenju analitičara Erste Grupe, prirodni gas, a posebno gas od &scaron;kriljca, postaće fosilno gorivo budućnosti sa najbržim rastom. Budući da sagoreva čistije od uglja ili nafte, a ima i prednosti u pogledu maksimalnih limita emisije CO2, prirodni gas može lako da zameni naftu. Tokom predstojećih tri do pet godina, očekuje se da cene budu u rasponu od najmanje 7 do 10 USD po mmBTU. "Eksploatacija rezervi gasa od &scaron;kriljca u Evropi poprimiće ogroman značaj", predviĎa &Scaron;teferle. Narednih godina se očekuju energične aktivnosti istraživanja i preuzimanja, posebno u Poljskoj6 i Ukrajini. I Kina planira da vi&scaron;e nego udvostruči udeo gasa u predstojećoj deceniji. Danas se 80% tražnje za energijom pokriva ugljem, dok gas pokriva samo 1%. Očekuje se da nekonvencionalni gas igra važnu ulogu i 2020. godine bi trebalo da pokriva 30% potreba Kine za gasom. U ovom smislu, analitičari Erste Grupe vide gas &ndash; nadasve gas od &scaron;kriljca &ndash; kao jednu od najprivlačnijih investicionih mogućnosti u energetskom sektoru.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Drugi okrugli sto &quot;Podeli svoje znanje - postani mentorka&quot;</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110223_drugi-okrugli-sto-podeli-svoje-znanje-postani-mentorka</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Drugi okrugli sto &quot;Podeli svoje znanje - postani mentorka&quot;" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 23. Februar 2011. / PR Objave Najava - 
 Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji, u okviru projekta "Podeli svoje znanje – postani mentorka", pozivaju Vas da prisustvujete drugom okruglom stolu koji će se održati u sredu, 23. februara 2011. godine, sa početkom u 18.00 časova, u Američkom kutku u zgradi Doma omladine (Makedonska 22/II).]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Wed, 23 Feb 2011 16:10:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110223_drugi-okrugli-sto-podeli-svoje-znanje-postani-mentorka</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji, u okviru projekta "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka", pozivaju Vas da prisustvujete drugom okruglom stolu koji će se održati u sredu, 23. februara 2011. godine, sa početkom u 18.00 časova, u Američkom kutku u zgradi Doma omladine (Makedonska 22/II).<br /><br />Tema okruglog stola je "Žene u istraživačkom novinarstvu", a sa vama će razgovarati: <br />- Antonela Riha, Radio televizija Srbije <br />- Jovana &Scaron;tetin, učesnica mentorskog programa<br /><br />Moderatorka skupa biće Andrea Brbaklić, ERSTE Banka.</p>
<p>Od početka godine, započeta je serija okruglih stolova koja će trajati sve do maja meseca. Ovi susreti predstavljaju priliku da učesnice programa razmene mi&scaron;ljenja i iskustva vezana za aktuelne teme od &scaron;ireg dru&scaron;tvenog značaja.</p>
<p>Projekat "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka", koji su zajednički pokrenuli Ambasada SAD u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji, zvanično je započet simboličnom &scaron;etnjom svih učesnica centrom Beograda, u novembru 2010. godine.</p>
<p>Na jednom mestu okupile su se ugledne, uspe&scaron;ne žene iz različitih profesija koje žele da svoje znanje i iskustva prenesu odabranim mladim devojkama na početku karijere. U programu učestvuje vi&scaron;e od četrdeset mentorki, među kojima su direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije Milica Delević, narodna poslanica Gordana Čomić, novinarke Antonela Riha i Brankica Stanković, glumice Mirjana Karanović i Ana Sofrenović i druge uspe&scaron;ne žene iz sveta biznisa, javnog i civilnog sektora.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Erste Grupa uspešno upravlja povećanjem emisije slovačkih državnih obveznica u iznosu od ...</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110222_erste-grupa-uspesno-upravlja-povecanjem-emisije-slovackih-drzavnih-obveznica-u-iznosu-od-1-25-milija</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Erste Grupa uspešno upravlja povećanjem emisije slovačkih državnih obveznica u iznosu od 1,25 milijardi EUR" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 22. Februar 2011. / PR Objave Saopštenje - 
 Veliko interesovanje za slovačke državne obveznice: više od 100 investitora sa ukupnom tražnjom od 1,9 milijardi EUR. Približno 60 odsto obveznica su upisali međunarodni investitori, uglavnom iz istočne Evrope, Nemačke, Austrije i zemalja Beneluksa. Cena ponude je niža od nedavno izdatih obveznica Republike Italije i Republike Slovenije, koje imaju veći rejting.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Tue, 22 Feb 2011 09:20:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110222_erste-grupa-uspesno-upravlja-povecanjem-emisije-slovackih-drzavnih-obveznica-u-iznosu-od-1-25-milija</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Erste Group Bank AG ("Erste Grupa"), kao saorganizator emisija, uspe&scaron;no je upravljala porastom vrednosti slovačkih državnih obveznica, sa ročno&scaron;ću od 5 godina, u iznosu od 1,25 milijardi<br />EUR. Slovačka Republika, koja ima rejtinge A1/A+/A+ (Moody&rsquo;s/S&P/Fitch, svi stabilni), delovala je preko Ministarstva finansija, a zastupala ju je Agencija za upravljanje dugom i<br />likvidno&scaron;ću (ARDAL).</p>
<p>Povećanje je uticalo da emisija, sa kuponom od 3,5 % i čiji je rok dospeća 24. februar 2016, dostigne ukupan iznos od 2,428 milijardi EUR i dostigla je cenu ponovljene ponude od 99,563% i<br />prinos od 3,597%. Usled velikog interesovanja investitora iz istočne Evrope, Nemačke, Austrije i zemalja Beneluksa, i niske senzitivnosti spreda u knjizi naloga, cena ponude je dostigla nivo srednjeg svapa + 80 baznih poena, &scaron;to je niže od početne ponude na nivou srednjeg svapa + 85 baznih poena, i ispod nivoa sekundarnog trgovanja obveznicama Republike Italije i Republike Slovenije, slične ročnosti ali većeg rejtinga. Erste Grupa je po drugi put uzastopno nastupala kao saorganizator emisija, nakon uspe&scaron;nog benchmark-a u iznosu od 1,5 milijardi EUR u aprilu pro&scaron;le godine.</p>
<p>"Na&scaron;a uloga saorganizatora u nedavnim transakcijama Austrije i Če&scaron;ke Republike učinila nas je<br />nespornim partnerom za slovačku vladu," obja&scaron;njava Franz Hochstrasser, zamenik generalnog direktora Erste Grupe. "U predstojećim mesecima se mogu očekivati dodatne emisije državnih obveznica zemalja CIE, jer se pobolj&scaron;ava procena rizika za taj region. Niži nivoi javnog duga zemalja CIE dodatno povećavaju ukupnu atraktivnost njihovih državnih obveznica." Erste Grupa je nastupala kao saorganizator &ndash; pored ostalih transakcija &ndash; u nedavnim emisijama obveznica Republike Austrije (4 milijarde EUR), Če&scaron;ke Republike (1,5 milijardi EUR) i Hrvatske (350 miliona EUR i 3,5 milijardi HRK). Stoga je Erste Grupa na prvom mestu kao organizator emisija državnih i korporativnih obveznica u Austriji i CIE, sa trži&scaron;nim udelom od 11,9% i ukupnim obimom od 5.129 miliona EUR u 2010. godini.</p>
<p>Veliki uspeh emisije slovačkih državnih obveznica &ndash; čija cena je niža od nedavne emisije italijanskih i slovačkih državnih obveznica3 - zasniva se na jedinstvenoj poziciji Slovačke, jer se radi o zemlji koja ima evro kao valutu u kombinaciji sa snažnim potencijalom rasta (procena za<br />2011: 4% u Slovačkoj u poređenju sa 1,3% u evrozoni) i visokoproduktivnim poslovanjem4. Osim toga, Slovačka ima veoma solidnu poziciju, sa četvrtim najnižim nivoom javnog duga u evrozoni u 2010. godini (42% BDP-a u poređenju sa prosekom od 84% u evrozoni) i ciljem da<br />fiskalni deficit svede na oko 5% BDP-a u 2011. i ispod 3% u 2013. godini.</p>
<p>Prema analitičarima Erste Grupe, pobolj&scaron;ana procena rizika za zemlje CIE - spredovi na CDS u CIE su već niži od spredova (južno) evropskih zemalja - u kombinaciji sa nivoima javnog duga nižim od proseka evrozone5 pozitivno se odražava na ukupnu atraktivnost državnih obveznica<br />zemalja CIE. Stoga se u predstojećim mesecima može očekivati jo&scaron; emisija državnih obveznica u regionu CIE.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Akcije osiguravajućih društava iz CIE će dobiti podsticaj od rasta dobiti, niske vrednosti ...</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110210_akcije-osiguravajucih-drustava-iz-cie-ce-dobiti-podsticaj-od-rasta-dobiti-niske-vrednosti-akcija-i-</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/o/schultes1.jpg" alt="Akcije osiguravajućih društava iz CIE će dobiti podsticaj od rasta dobiti, niske vrednosti akcija i jače tražnje investitora" style="float: left; margin-right: 10px;">Novi Sad, 10. Februar 2011. / PR Objave Saopštenje - 
 Cene akcija evropskih osiguravajućih društava će posle naglog pada u 2010. godini (-8,7%) u 2011. godini dobiti snažan zamah.
Akcijama osiguravajućih društava se trguje po atraktivnim multiplikatorima – prinosi od dobiti će iznositi solidnih 11,9% u 2011. i 12,8% u 2012. godini.
Vienna Insurance Group kao prvi izbor – visoka izloženost ka CIE, dobri multiplikatori i solidan bilans.]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Thu, 10 Feb 2011 14:30:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110210_akcije-osiguravajucih-drustava-iz-cie-ce-dobiti-podsticaj-od-rasta-dobiti-niske-vrednosti-akcija-i-</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>"Evropski sektor osiguranja vidimo kao veoma atraktivan u ovom trenutku, s obzirom da se bilansi konstantno popravljaju i da je vrednost akcija niska, uprkos ogromnom potencijalu tih kompanija za rast. Po&scaron;to se popravlja i poslovno okruženje, svi ti faktori će pomoći da se sektor usmeri ka dobrim rezultatima cena akcija u 2011. godini. Ovaj talas pozitivnih kretanja naročito će poneti osiguravajuća dru&scaron;tva iz CIE, jer se ona dodatno oslanjaju na veoma dobro mesto na trži&scaron;tima na kojima je penetracija jo&scaron; uvek nedovoljna. Stoga je na&scaron; prvi izbor VIG, koja ima veliku izloženost ka CIE, pa stoga može da ima koristi od ponovnog rasta u regionu i pobolj&scaron;anog sentimenta investitora", obja&scaron;njava Christoph Schultes, analitičar sektora osiguranja u Erste Grupi.</p>
<p><strong>Cene akcija evropskih osiguravajućih dru&scaron;tava će posle naglog pada u 2010. godini (-8,7%) u 2011. godini dobiti snažan zamah</strong></p>
<p>Godinu 2010. obeležio je izvanredan oporavak ukupne privrede, sa očekivanjem da je evrozona dostigla realni rast BDP-a od 1,7%, posle naglog pada od 4,1% u 2009. godini. Ovaj povoljan trend se odrazio na rast ukupnih prihoda kompanija iz DJ Euro Stoxx indeksa od 6,8% u prvih devet meseci prethodne godine. Pokretačka sila koja je stajala iza rasta prihoda od premija bio je segment životnog osiguranja, na koji je povoljno uticao porast poverenja da su osiguravajuća dru&scaron;tva sposobna da ispune svoje obaveze čak i u te&scaron;kom poslovnom okruženju. Tendencija domaćinstava da povećavaju &scaron;tednju dovela je do dramatičnog porasta iznosa pojedinačnog prihoda od premije.<br /><br />Sa druge strane, 2010. nije bila dobra godina za akcije osiguravajućih dru&scaron;tava. Mada je većina sektora u Euro Stoxx indeksu zabeležila rast cena akcija, indeks sektora osiguranja je zabeležio pad cena od 8,7% - to ga je učinilo sektorom sa četvrtim najslabijim rezultatima pro&scaron;le godine. Međutim, treba napomenuti i da je u prvim nedeljama tekuće fiskalne godine značajno porasla tražnja za akcijama osiguravajućih dru&scaron;tava. Euro Stoxx indeks sektora osiguranja je u januaru 2011. godine porastao za približno 13%, &scaron;to čini taj sektor drugim po snazi (iza banaka) na početku tekuće godine. Stoga taj sektor danas pokazuje jasno pozitivan zamah.</p>
<p>"Ako pogledamo vrednost akcija, vidimo da se akcijama iz sektora osiguranja trguje po veoma atraktivnim multiplikatorima &ndash; koeficijenti P/E (cene prema dobiti po akciji) za 2010. (9,5x) i 2011. godinu (8,4x) su najniži među svim sektorima Euro Stoxx indeksa. Stoga je prinos od dobiti koji procenjujemo za 2011. i 2012. godinu značajan i iznosi 11,9% odnosno 12,8%. Primećujemo i da investitori traže značajnu premiju za rizik da bi investirali u osiguravajuća dru&scaron;tva", dodaje Schultes.</p>
<p><strong>Kompanije sa izloženo&scaron;ću prema CIE će imati koristi od niske penetracije sektora osiguranja i ogromnog potencijala za dostizanje</strong></p>
<p>Evropsko trži&scaron;te osiguranja ne može da se posmatra kao homogeno, niti se različiti regioni mogu posmatrati kao ujednačeni. Generalno, može se reći da je zapadna Evropa prilično<br />razvijena, dok region CIE/JIE ima ogroman potencijal za dostizanje tog nivoa. U zapadnoj Evropi, stope penetracije sektora osiguranja (tj. prihod od premija osiguranja kao % ukupnog BDPa). Većina zapadnoevropskih zemalja sada beleži stope penetracije sektora osiguranja od 6-10%, pri čemu su apsolutni &scaron;ampioni Holandija i V. Britanija. Sa druge strane, slika u CIE je neujednačenija: neka trži&scaron;ta, kao &scaron;to su Turska, Rumunija i Srbija, beleže stope penetracije sektora osiguranja od ispod 2%, dok se na razvijenim trži&scaron;tima kao &scaron;to je Če&scaron;ka Republika kroz prihod od premija osiguranja generi&scaron;e 4 ili vi&scaron;e procenata BDP-a. Pogled na gustinu osiguranja potvrđuje jasnu korelaciju između bogatstva zemlje (merenog BDP-om po glavi stanovnika) i rashoda na ugovore o osiguranju. Stoga uporedna analiza gustine osiguranja ističe raskorak između zapadnoevropskih trži&scaron;ta i trži&scaron;ta CIE/JIE, &scaron;to jasno ukazuje na ogroman potencijal regiona CIE za dostizanje drugih.</p>
<p><strong>Vrednost akcija</strong><br />Prvi izbor ostaje Vienna Insurance Group. Analitičari Erste Grupe podižu ciljnu cenu na 50 EUR i stoga ponavljaju svoju preporuku da se te akcije kupuju. VIG ima veliku izloženost ka CIE koja je na prvom mestu u Če&scaron;koj Republici, Slovačkoj, Rumuniji i Bugarskoj (pored prvog mesta u Austriji). Analitičari cene atraktivne multiplikatore i snažan bilans kompanije, uključujući i koeficijent solventnosti od >200 i fond od preko 1,2 milijardi EUR za dalje akvizicije, pa stoga i snažniji rast u regionu CIE.</p>
<p>Analitičari Erste Grupe popravljaju svoju preporuku za PZU na "Akumulirati" i ponavljaju ciljnu cenu od 400 PLN. PZU ima najsnažniji bilans u grupi sličnih kompanija i, zahvaljujući dobrom stanju finansijskih sredstava, izuzetnu profitabilnost. Jedina mana je činjenica da PZU i dalje gubi trži&scaron;ni udeo, pa stoga sada ne učestvuje u fantastičnoj priči o rastu CIE.</p>
<p>Glavni problem kompanije UNIQA je niska profitabilnost, koja je zapravo posledica veoma slabog učinka segmenata osiguranja imovine i osiguranja protiv nesrećnih slučajeva. Stoga su njeni multiplikatori P/E (na osnovu procena Erste Grupe) najvi&scaron;i u grupi sličnih kompanija.</p>
<p> </p>
<p>Erste Grupa je sa preko 50.000 zaposlenih vodeći pružalac finansijskih usluga u istočnoj EU i opslužuje 17,4 miliona klijenata u 3.200 filijala u 8 zemalja (Austriji, Če&scaron;koj Republici, Slovačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Ukrajini). Na dan 30. septembra 2010. godine Erste Grupa je dostigla nivo od 206.5 milijardi EUR bilansne sume, neto dobit od 736.8 miliona EUR i odnos tro&scaron;kova i prihoda 48.7%.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Održan prvi okrugli sto na temu &quot;Žene u Srbiji - pregled i perspektive&quot;</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110204_odrzan-prvi-okrugli-sto-na-temu-zene-u-srbiji-pregled-i-perspektive</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Održan prvi okrugli sto na temu &quot;Žene u Srbiji - pregled i perspektive&quot;" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 04. Februar 2011. / PR Objave Saopštenje - 
 Okupljajući se na prvom okruglu stolu na temu "Žene u Srbiji – pregled i perspektive" započela je serija razgovora u okviru projekta "Podeli svoje znanje – postani mentorka". Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji najavili su da će u narednih pet meseci biti održano pet okruglih stolova na kojima će učesnice programa razmenjivati mišljenja i iskustva na različite teme od šireg društvenog značaja.]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Fri, 04 Feb 2011 10:06:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110204_odrzan-prvi-okrugli-sto-na-temu-zene-u-srbiji-pregled-i-perspektive</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Okupljajući se na prvom okruglu stolu na temu "Žene u Srbiji &ndash; pregled i perspektive", započela je serija razgovora u okviru projekta "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka". Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji najavili su da će u narednih pet meseci biti održano pet okruglih stolova na kojima će učesnice programa razmenjivati mi&scaron;ljenja i iskustva na različite teme od &scaron;ireg dru&scaron;tvenog značaja.</p>
<p>Gordana Čomić, potpredsednica Narodne skup&scaron;tine Republike Srbije, govorila je o značaju Upitnika Evropske komisije i ocenila da je rad na Upitniku izuzetno važan u daljoj modernizaciji i razvoju dru&scaron;tva. Ona je naglasila da "ženski odgovor" na upitnik mora da sadrži razliku između propisanog i primenjenog kada su ženska ljudska prava u pitanju.</p>
<p>Prema rečima direktorke Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonje Liht, najveći problem je &scaron;to žene ne uspevaju da se nametnu ili nametnu svoje teme ali da je od velike važnosti da žene budu na mestima gde se odlučuje i kreira budućnost zemlje.</p>
<p>Vesna Jarić, specijalna savetnica u Upravi za rodnu ravnopravnost, statističkim podacima je<br />predstavila poziciju žena u Srbiji i njihovu zastupljenost u različitim sferama.</p>
<p>Cilj projekta "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka" je da okupi ugledne, uspe&scaron;ne žene iz različitih profesija koje žele da svoje znanje i iskustva prenesu mladim devojkama koje su na početku karijere.</p>
<p>U programu učestvuje vi&scaron;e od četrdeset mentorki, među kojima su direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije Milica Delević, narodna poslanica Gordana Čomić, novinarke Antonela Riha i Brankica Stanković, glumice Mirjana Karanović i Ana Sofrenović, i druge uspe&scaron;ne žene iz sveta biznisa, javnog i civilnog sektora.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Erste Group Immorent - nova centralna jedinica za sve usluge finansiranja i izgradnje nekretnina</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110124_erste-group-immorent-nova-centralna-jedinica-za-sve-usluge-finansiranja-i-izgradnje-nekretnina</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Erste Group Immorent - nova centralna jedinica za sve usluge finansiranja i izgradnje nekretnina" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 24. Januar 2011. / PR Objave Najava - 
 Jedinicu su formirali Immorent AG, Erste Group Bank AG i njihova zavisna preduzeca u CIE/JIE.
Portfolio kojim EGI upravlja spada medu tri najveca kreditna i lizing portfolija u JIE/CIE.
Targetirani klijenti su investitori, firme i državni organi.
U Srbiji u toku projekti vrednosti preko 80 miliona EUR.
]]></description>
            <category>Ekonomija</category>
            <pubDate>Mon, 24 Jan 2011 17:30:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110124_erste-group-immorent-nova-centralna-jedinica-za-sve-usluge-finansiranja-i-izgradnje-nekretnina</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Erste Group Immorent (EGI) obuhvata sve usluge u oblasti nekretnina koje pružaju Immorent AG, Erste Group Bank AG i njihova zavisna preduzeća u CIE/JIE. Nova jedinica pruža klijentima "one-stop-shop" &ndash; sve usluge na jednom mestu, jer pokriva celokupan lanac vrednosti u oblasti nekretnina za poslovne, stambene i projekte razvoja op&scaron;tina: kreditiranje, lizing, investicije, razvoj projekata, građevinske usluge, kao i poslove u vezi sa infrastrukturom. Time se omogućava investitorima, firmama i javnim organima pristup kompletnoj lepezi usluga i lokalnih eksperata u oblasti nekretnina iz jednog centra. Nova upravna struktura Erste Group Immorent je stupila na snagu 1. januara 2011. godine.</p>
<p>Erste Group Immorent ima 866 zaposlenih u 12 zemalja JIE/CIE i upravlja kreditnim i lizing portfolijom od 13 milijardi EUR (podaci zaključno sa 30.09.2010). Erste Group Immorent AG je prisutan u Austriji, Če&scaron;koj Republici, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Crnoj Gori i Poljskoj. Novi upravni odbor Erste Group Immorent AG čine Peter Tichatschek, Richard Wilkinson i Gerald Antonitsch. Za rukovodioce EGI Srbija imenovani su Aleksandra Cupić i Claus Graggaber.</p>
<p>Nove poslovne aktivnosti EGI posebno obuhvataju aktivnosti Erste Grupe usmerene ka državnim organima. U njima se stekla sva stručnost u oblasti infrastrukture u cilju obezbeđenja najboljih mogućih saveta i re&scaron;enja po meri klijenta u oblasti finansiranja i svih pratećih usluga. Angažovan je tim međunarodnih eksperata za partnerstvo između javnog i privatnog sektora za ove projekte u regionu.</p>
<p><strong>ERSTE GROUP IMMORENT U SRBIJI</strong><br />Erste Group Immorent Srbija je nastao spajanjem Direkcije za finansiranje nekretnina i ostala specijalna finansiranja Erste Bank a.d. Novi Sad i Immorent d.o.o. Beograd. Novoformirani tim EGI Srbija je sada u poziciji da klijentima stavi na raspolaganje kompletno stručno znanje i "know-how" u vezi sa projektima u oblasti nekretnina: finansiranje po meri klijenta, razvoj projekata, usluge procene i nadzora.</p>
<p>Claus Graggaber, rukovodilac Erste Group Immorent Srbija, obja&scaron;njava novu organizaciju: "Spajanjem poslovnih aktivnosti Immorent-a i Erste Grupe, maksimalno uvećavamo sinergiju na&scaron;ih kompanija u korist klijenata i možemo da ponudimo stručno znanje u projektima u oblasti nekretnina i infrastrukture sa jednog mesta &ndash; od finansiranja nekretnina do investicija. Pored toga, ono &scaron;to je ranije bilo na raspolaganju samo u Immorent-u sada postoji za sve oblike finansiranja nekretnina od strane Erste Grupe: prateće gradevinske usluge po meri klijenta do potpune implementacija projekata. Uvereni smo da nova struktura obezbeđuje na&scaron;im klijentima vrhunske savete i podr&scaron;ku."</p>
<p>Erste Grupa je i u oblasti nekretnina bila veoma aktivna na trži&scaron;tu Srbije čak i tokom krize. <strong>Tokom 2010. godine</strong> Direkcija za finansiranje nekretnina i ostala specijalna finansiranja Erste Bank a.d. Novi Sad i Immorent d.o.o. Beograd su finansirali nove projekte u oblasti stambenih i poslovnih nekretnina u ukupnoj vrednosti od preko 40 miliona EUR. Pored toga, <strong>Erste Group Immorent trenutno radi na razvoju dva projekta</strong>, jedan na Novom Beogradu, a drugi u Novom Sadu, ukupne vrednosti preko 80 miliona EUR.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
        <item>
            <title>Okrugli sto: Podeli svoje znanje - postani mentorka</title>
            <link>https://www.probjave.com/objava/20110124_okrugli-sto-podeli-svoje-znanje-postani-mentorka</link>
            <description><![CDATA[<img src="https://www.probjave.com/files/957/erste-bank-ad-novi-sad_s.jpg" alt="Okrugli sto: Podeli svoje znanje - postani mentorka" style="float: left; margin-right: 10px;">Beograd, 24. Januar 2011. / PR Objave Najava - 
 Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji, u okviru projekta "Podeli svoje znanje – postani mentorka", pozivaju Vas da prisustvujete prvom okruglom stolu koji će se održati  26. januara 2011. godine, sa početkom u 18.00 časova, u Američkom kutku u zgradi Doma omladine.]]></description>
            <category>Društvo</category>
            <pubDate>Mon, 24 Jan 2011 15:15:00 CET</pubDate>
            <guid>https://www.probjave.com/objava/20110124_okrugli-sto-podeli-svoje-znanje-postani-mentorka</guid>
        <content:encoded><![CDATA[<p>Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji, u okviru projekta "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka", pozivaju Vas da prisustvujete prvom okruglom stolu koji će se održati  26. januara 2011. godine, sa početkom u 18.00 časova, u Američkom kutku u zgradi Doma omladine.</p>
<p>Tema prvog okruglog stola je "Žene u Srbiji &ndash; pregled i perspektive", a na ovu temu govoriće: <br />Gordana Čomić, potpredsednica Narodne skup&scaron;tine Republike Srbije <br />Sonja Licht, direktorka Beogradskog fonda za političku izuzetnost<br />Vesna Jarić, specijalna savetnica u Upravi za rodnu ravnopravnost  <br /><br />Moderatorka ovog skupa biće Maja Bobić, generalni sekretar Evropskog pokreta u Srbiji<br />U narednih pet meseci biće održano pet okruglih stolova na kojima će učesnice programa razmenjivati mi&scaron;ljenja i iskustva na različite teme od &scaron;ireg dru&scaron;tvenog značaja.</p>
<p>Projekat "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka", koji su zajednički pokrenuli Ambasada SAD u Beogradu, Erste Banka i Evropski pokret u Srbiji, zvanično je započet simboličnom &scaron;etnjom svih učesnica centrom Beograda, u novembru 2010. godine. U isto vreme, globalna ženska Mentorska &scaron;etnja je održana u jo&scaron; osam zemalja sveta - Argentini, Ekvadoru, Egiptu, Gani, Indoneziji, Nigeriji, Svazilendu i Ugandi.</p>
<p>Cilj projekta "Podeli svoje znanje &ndash; postani mentorka" je da okupi ugledne, uspe&scaron;ne dame iz različitih profesija koje žele da svoje znanje i iskustva prenesu odabranim mladim devojkama na početku karijere. U programu učestvuje vi&scaron;e od četrdeset mentorki, među kojima su direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije Milica Delević, narodna poslanica Gordana Čomić, novinarke Antonela Riha i Brankica Stanković, glumice Mirjana Karanović i Ana Sofrenović, i druge uspe&scaron;ne žene iz sveta biznisa, javnog i civilnog sektora.</p><p>Erste Bank a.d. Novi Sad<br />
Bulevar Milutina Milankovića 11b<br />
11070 Beograd-Novi Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 201 5010<br />
Web: www.erstebank.rs
</p>
]]></content:encoded>
        </item>
    </channel>
</rss>
