Genijalci praznih džepova
Beograd, 01. Juni 2011. PR Objave: Objava -
Ako je novotarija zanimljiva na tržištu, prema iskustvu domaćih naučnika, može povećati prihode firmi i do 60%, prenosi magazin Ekonomist sa nedavno održanog semira o Evropskom patentu u Beogradu. Od priznatih patenata, prema svetskim standardima, između sedam i deset odsto probije se i profitira na komercijalnom tržištu.
Ako je novotarija zanimljiva na tržištu, prema iskustvu domaćih naučnika, može povećati prihode firmi i do 60%, prenosi magazin Ekonomist sa nedavno održanog semira o Evropskom patentu u Beogradu. Od priznatih patenata, prema svetskim standardima, između sedam i deset odsto probije se i profitira na komercijalnom tržištu.
"Čak i kad imaju zanimljive patente, većina individualnih pronalazača ne ume da ih unovči. Malo ko se seti da bi rešenje moglo biti davanje licence nekoj drugoj firmi", izjavila je Branka Totić, direktorka Zavoda za intelektualnu svojinu magazinu Ekonomist. Prema njenim rečima, kako se dalje navodi u Ekonomistu, najviše prijava patenata pristiže od pojedinaca i to iz različitih oblasti: medicine, građevine, čišćenja ventilacionih sistema, uređaja za sprečavanje erozije zemljišta, itd. Patent služi kompaniji ili pojedincu da isključi konkurenciju, koja može kopirati inovaciju i debelo zakinuti idejnog tvorca.
U Srbiji se veoma malo ulaže u inovacije, a osnovni problem je što se ne investira privatni kapital, već se vlasnici, izbegavajući rizike, pre okreću robi koja brzo donosi profit. Totić je u svojoj izjavi Ekonomistu istakla da ne treba očekivati samo pomoć od države da pokrene projekte već bi trebalo da i investitori prepoznaju šansu u nekim izumima individualnih pronalazača. Kod nas se godišnje odobri oko 150 patenata. Kako se navodi u magazinu Ekonomist, problem naših pronalazača je što većina ima kompleks Nikole Tesle, u želji da pronađu nešto po čemu će biti upamćeni, pritom, ne vodeći računa da su najveće ekonomske koristi dobijene na patentima, izuzev farmacije, koji su predstavljali jednostavna tehnička rešenja i mala poboljšanja postojećeg.
Zanimljivost je da je pronalazač koji je krajem 19. veka izmislio spajalicu u Americi zaradio oko 900.000 dolara, dok je onaj koji je kasnije malo unapredio zaradio blizu 2 miliona dolara, navodi se u magazinu Ekonomist.